Razlika između verzija stranice "Populacijska genetika"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: vraćeno |
m Vraćene izmjene korisnika Crazy&confused (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika WumpusBot oznaka: vraćanje |
||
Red 16:
Naprimjer, svi moljci iste vrste koje žive u izoliranoj šumi su populacija. Svaki u ovoj populaciji može imati po nekoliko naizmjeničnih oblika koje određuju varijaciju [[fenotip]]a [[organizam]]a. Primjer može biti gen za obojenost moljaca koji imaju dva [[alel]]a: za crnu i bijelu. Zahvaljujući boljoj prilagodbi na tamnu boju kore drveća, crni moljci su vidno manje izloženi grabežljivcima nego bijeli, pa ih tokom vremena biva sve više, zbog toga što je i njihov relativni udio u stvaranju genskog fonda naredne generacije sve veći.
[[Datoteka:Hardy-Weinberg.svg|thumb|300px|Odnos učestalosti dva alela istog gena prema [[
== Glavne odrednice ==
Red 33:
Kada je odabir intenzivan i uporan, [[adaptacija|prilagodbene osobine]] postaju sveobuhvatnije u [[populacija|populaciji]] ili [[vrsta|vrsti]], za koje se onda može reći da [[Evolucija|''evoluiraju'']].
Dugotrajna pozitivna selekcija jednog alela, neminovno vodi ka smanjenju učestalosti ostalih u populaciji i – u konačnici – do potpunog uklanjanja drugog ili drugih. Brzina uklanjanja zavisi od snage odabirnog pritiska, [[Interakcija gena|međudejstvu alelnih gena]], [[heterozigot]]nosti, vezanosti pogođenih [[
U prirodnom odabiru (selekciji), čak ni [[adaptacija|najprilagođeniji]] [[fenotip]]ovi nisu dovoljno [[adaptacija|prilagođeni]] da bi bili potpuno pošteđeni od njenog djelovanja.
Prirodno odabiranje je [[evolucija|evolucijska]] snaga koja (logično) prepoznaje samo [[fenotip]]ove, a skupa s njima daje prednost ili onemogućuje odgovarajuće alelo[[
*'''Prirodno odabiranje''' je najpoznatiji oblik odabiranja.
**Podkategorije prirodnog odabiranja su također ponekad razlikuju. Među njima su:
Red 51:
*[[neutralno odabiranje]] i druge,
zavisno od toga kojem broju fenotipova daje prednost i kuda vodi [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]].
*'''
[[Image:Darwin's finches.jpeg|thumb|350px|[[Charles Darwin]]ove ilustracije varijacije kljuna Darwinovih zeba ([[Galapagos]]). Ima ih 13 usko srodnih [[vrsta]] koje se najznačajnije razlikuju u obliku kljunova. Kljun svake vrste je prilagođen za određenu vrstu hrane, što ukazuje da su njegovi oblici evoluirali putem prirodnog odabiranja.]]
Iako ponekad mogu postati osnova štetnih alela, odabir može djelovati ''negativno'', kao i ''pozitivno''.
*'''
*'''
U biološkom raspravama negativni odabir se ponekad naziva ''odabitanje protiv'', dok se oni koji pripadaju pozitivnom odabiru nazivaju ''odabranje za''.
Red 106:
* [[Mala veličina populacije]] može izazvati nasumične promjene u učestalostima alela. To je zbog učinka činioca koji je označen kao genetski pomak. Uzrokovani učinci se pojavljuju pri malim učestalostima pogođenih [[alel]]a.
== Tok gena i
[[Tok gena]] je slobodna razmjena gena među populacijama, obično iste vrste. Primjeri toka gena unutar vrste uključuju [[migracija životinja|migracije]] i ukrštanje [[organizam]]a ili razmjenu polena. Prijenos gena između vrsta podrazumijeva nastanak [[hibrid (biologija)|hibridnih]] organizama i [[horizontalni prijenos gena]].
Migracije u i van populacije mogu mijenjati genske učestalosti, kao i unošenje genetske varijacije u populaciju. Imigracije mogu donositi nove gene u već uspostavljeni [[genski fond]] populacije, ponašajući se ustvari kao i mutacije u primateljskoj populaciji. Suprotno tome, emigracije odnose [[genetički materijal]] i smanjuju matičnu populaciju, koja postaje podložnija uticajima genetskog pomaka. Populacijskogenetski modeli mogu omogućiti razradu historije toka gena među populacijama.
|