Razlika između verzija stranice "Populacijska genetika"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: vraćeno
m Vraćene izmjene korisnika Crazy&confused (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika WumpusBot
oznaka: vraćanje
Red 16:
Naprimjer, svi moljci iste vrste koje žive u izoliranoj šumi su populacija. Svaki u ovoj populaciji može imati po nekoliko naizmjeničnih oblika koje određuju varijaciju [[fenotip]]a [[organizam]]a. Primjer može biti gen za obojenost moljaca koji imaju dva [[alel]]a: za crnu i bijelu. Zahvaljujući boljoj prilagodbi na tamnu boju kore drveća, crni moljci su vidno manje izloženi grabežljivcima nego bijeli, pa ih tokom vremena biva sve više, zbog toga što je i njihov relativni udio u stvaranju genskog fonda naredne generacije sve veći.
[[Datoteka:Hardy-Weinberg.svg|thumb|300px|Odnos učestalosti dva alela istog gena prema [[Hardy-Weinbergov princip|Hardy–WeinbergovomHardy–Weinberg]]ovom principu]] populacije u genetičkoj ravnoteži: horizontalna ordinata pokazuje učestalost dva alela - ''p'' i ''q'', a vertikalna - učestalost genotipova (tri linije za moguće varijante).]]
 
== Glavne odrednice ==
Red 33:
Kada je odabir intenzivan i uporan, [[adaptacija|prilagodbene osobine]] postaju sveobuhvatnije u [[populacija|populaciji]] ili [[vrsta|vrsti]], za koje se onda može reći da [[Evolucija|''evoluiraju'']].
 
Dugotrajna pozitivna selekcija jednog alela, neminovno vodi ka smanjenju učestalosti ostalih u populaciji i – u konačnici – do potpunog uklanjanja drugog ili drugih. Brzina uklanjanja zavisi od snage odabirnog pritiska, [[Interakcija gena|međudejstvu alelnih gena]], [[heterozigot]]nosti, vezanosti pogođenih [[genski lokus|lokusa]]a za gene visoke [[adaptacija|prilagodbene]] vrijednosti i neke druge odnose u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi populacije]], kao i uslovima života, među kojima su: ograničenja resursa ([[hrana]], [[stanište]], [[prostor]], saučesnici) i postojanje mogućih prijetnji (grabežljivci, [[bolest]]i, nepovoljne [[klima|vremenske prilike]]). Djelovanje svih tih činilaca je uključeno u kompleks koji se označava kao [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]].
 
U prirodnom odabiru (selekciji), čak ni [[adaptacija|najprilagođeniji]] [[fenotip]]ovi nisu dovoljno [[adaptacija|prilagođeni]] da bi bili potpuno pošteđeni od njenog djelovanja.
 
Prirodno odabiranje je [[evolucija|evolucijska]] snaga koja (logično) prepoznaje samo [[fenotip]]ove, a skupa s njima daje prednost ili onemogućuje odgovarajuće alelo[[gengene]]e, dok je u vještačkom odabiru moguće birati i poželjne [[genotip]]ove.
PrirodnoPrirodni odabiranjeodabir uspješno djeluje putem raznolikog [[natalitet]]a, ali i razlika u [[mortalitet]]u [[život]]noj sposobnosti (''vigor'') [[jedinka|jedinke]] u pogođenoj [[populacija|populaciji]]. Pritom su posebno značajni [[adaptivna vrijednost]] i jaċina pritiska prirodnog odabiranja.
*'''Prirodno odabiranje''' je najpoznatiji oblik odabiranja.
**Podkategorije prirodnog odabiranja su također ponekad razlikuju. Među njima su:
Red 51:
*[[neutralno odabiranje]] i druge,
zavisno od toga kojem broju fenotipova daje prednost i kuda vodi [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]].
*'''VještačkoVještački odabiranjeodabir''' je od rane civilizacije prisutan u uzgoju [[pas]]a, [[govedo|goveda]], [[konj]]a, [[ptica]], [[ruža]], [[karanfil]]a , [[Afrika|afričkih]] [[ljubičica]] ii drugih [[životinja]] i [[biljka|biljaka]].
[[Image:Darwin's finches.jpeg|thumb|350px|[[Charles Darwin]]ove ilustracije varijacije kljuna Darwinovih zeba ([[Galapagos]]). Ima ih 13 usko srodnih [[vrsta]] koje se najznačajnije razlikuju u obliku kljunova. Kljun svake vrste je prilagođen za određenu vrstu hrane, što ukazuje da su njegovi oblici evoluirali putem prirodnog odabiranja.]]
 
[[PrirodnoPrirodni odabiranje]]odabir ne jamči da će najpovoljnije osobine ili aleli postati preovladavajući unutar populacije. Drugi proces u određivanju učestalosti gena u populaciji se zove [[genetički driftpomak]], koji djeluje na gene koji nisu pod prirodnim odabirom. Genetski pomak ne može preovladati samu prirodni odabir, jer je slučajni činilac, dok je prirodno odabiranje zapravo trajna [[evolucija|evolucijska]] sila. S obzirom na izbor čak i tzv. ''štetnih alela'' oni mogu postati univerzalna komponenta genskog fonda jedne vrste. To je rizik prvenstveno u slučaju "slabog" izbora (npr. zarazne bolesti sa veoma niskom stopom smrtnosti) ili male veličine [[populacija|populacije]].
Iako ponekad mogu postati osnova štetnih alela, odabir može djelovati ''negativno'', kao i ''pozitivno''.
*'''NegativnoNegativni odabiranjeodabir''' smanjuje prevagu [[osobina]] koje smanjuju "kapacitet za uspjeh” ([[adaptivna vrijednost|prilagodbenu vrijednost]] ili, kako se često objašnjava [[fitnes (biologija)|fitnes]]), dok
*'''pozitivnopozitivni odabiranjeodabir''' povećava prevagu prilagodbene osobine.
 
U biološkom raspravama negativni odabir se ponekad naziva ''odabitanje protiv'', dok se oni koji pripadaju pozitivnom odabiru nazivaju ''odabranje za''.
Red 106:
* [[Mala veličina populacije]] može izazvati nasumične promjene u učestalostima alela. To je zbog učinka činioca koji je označen kao genetski pomak. Uzrokovani učinci se pojavljuju pri malim učestalostima pogođenih [[alel]]a.
 
== Tok gena i genetičkagenetska struktura ==
[[Tok gena]] je slobodna razmjena gena među populacijama, obično iste vrste. Primjeri toka gena unutar vrste uključuju [[migracija životinja|migracije]] i ukrštanje [[organizam]]a ili razmjenu polena. Prijenos gena između vrsta podrazumijeva nastanak [[hibrid (biologija)|hibridnih]] organizama i [[horizontalni prijenos gena]].
Migracije u i van populacije mogu mijenjati genske učestalosti, kao i unošenje genetske varijacije u populaciju. Imigracije mogu donositi nove gene u već uspostavljeni [[genski fond]] populacije, ponašajući se ustvari kao i mutacije u primateljskoj populaciji. Suprotno tome, emigracije odnose [[genetički materijal]] i smanjuju matičnu populaciju, koja postaje podložnija uticajima genetskog pomaka. Populacijskogenetski modeli mogu omogućiti razradu historije toka gena među populacijama.