Razlika između verzija stranice "Zastava Srbije"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 24:
Omjer širine i dužine zastave je 2:3.
==Historija==
[[Datoteka:Flag of Serbia (1281).svg|mini|lijevo|StegRekonstrukcija stega (zastavazastave) kralja Vladislava.]]
Najstariji sačuvani podaci o bojama prve srpske zastave odnose se na steg (zastavu) kralja [[Stefan Vladislav|Vladislava I]] (1232 – 1243) sina [[Stefan Nemanjić|Stefana Prvovjenčanog]], unuka [[Stefan Nemanja|Nemanjinog]]. Prema jednom [[Dubrovačka republika|dubrovačkom dokumentu]] iz 1281. godine – koji sadrži opis dragocenostidragocjenosti i predmeta, koji su u trezoru u [[Dubrovnik]]u ostavili na čuvanje sin kralja Vladislava župan Desa i udovica, kraljica Beloslava, zastava je bila od"vexillum crveneunum de plavezendato svile:rubeo „vexsilliumet unumblavo" de- zastava od platna crvenog i plavog (zendato rubeoje čenda, vrsta laganog, еtsvilastog blavo“platna). Sve do pojave prvih nacionalnih revolucija u Evropi, zastave i grbovi bili su privilegija uglavnom vladarskih i velikaških, odnosno plemićkih porodica, viteških redova i sl. Historijski, gledano zastava, barjak ili steg potiče kao vojno obeležjeobelježje kojakoje je služila prvenstvenoslužilo za prepoznavanjeraspoznavanje na bojnom polju. Upotreba zastave na jarbolu koja asocira na određenu zemlju poreklaporijekla prvi put se javlja početkom 17. vijeka kao pomorske zastava u [[Doba jedrenjaka]] i velikih otkrića.
 
Najstariji sačuvani podaci o bojama prve srpske zastave odnose se na steg (zastavu) kralja [[Stefan Vladislav|Vladislava I]] (1232 – 1243) sina [[Stefan Nemanjić|Stefana Prvovjenčanog]], unuka [[Stefan Nemanja|Nemanjinog]]. Prema jednom [[Dubrovačka republika|dubrovačkom dokumentu]] iz 1281. godine – koji sadrži opis dragocenosti i predmeta, koji su u trezoru u [[Dubrovnik]]u ostavili na čuvanje sin kralja Vladislava župan Desa i udovica, kraljica Beloslava, zastava je bila od crvene plave svile: „vexsillium unum de zendato rubeo еt blavo“. Sve do pojave prvih nacionalnih revolucija u Evropi, zastave i grbovi bili su privilegija uglavnom vladarskih i velikaških, odnosno plemićkih porodica, viteških redova i sl. Historijski, zastava, barjak ili steg potiče kao vojno obeležje koja je služila prvenstveno za prepoznavanje na bojnom polju. Upotreba zastave na jarbolu koja asocira na određenu zemlju porekla prvi put se javlja početkom 17. vijeka kao pomorske zastava u [[Doba jedrenjaka]] i velikih otkrića.
[[Datoteka:King Milan Obrenović goes to war, 1876.jpg|mini|desno|240px|Knez Milan ukrcava se na [[Parobrod|parobrod]] 1876.]]
Jedna od prvih nacionalih zastava u svijetu smatra se [[Union Jack]] zastava [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] iz 1606. godine. Sa porastom nacionalnih sentimenta od kraja 18. vijeka nacionalne zastave počinju da se nose i dobijaju na značaju u društveno civilnom konteksu. Jedan od prvih primjera predstavlja zastava [[SAD|Sjedinjenih Država]], koja se prvo koristila kao pomorska zastava 1777. godine ali je postala generički simbol Sjedinjenih Država nakon [[Američka revolucija|Američke revolucije]], kao i [[Francuska trikolora]], koja je postala simbol Republike 1790-ih. Većina evropskih zemalja usvojila je nacinalne zastave tokom 19. i početkom 20. vijeka. Zastava [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] (sada [[zastava Turske]]) usvojena je 1844. godine. Zastava Srbije odobrena je sultanovim [[ferman]]om 1835. godine. Nije isključeno da su i srpski zahtevi uticali dijelimično na usvajanje osmanlijske zastave, jer je Srbija bila dio tog carstva. Tokom nacionalnog buđenja, romantizma i revolucionarnih previranja u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] održan je Panslavenski kongres u [[Prag]]u 1848. godine. Na ovom kongresu usvojena je zastava s [[panslavenske boje|panslavenskim bojama]].