Razlika između verzija stranice "Tercijar"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 1:
'''Tercijar'''<ref>https://www.dictionary.com/browse/tertiary</ref> je široko upotrebljavani ali neformalni termin za [[Period (geologija)|geološki period]] od prije 66 miliona do 2.6 milions godina.
Počeo je nestajanjem neletećih [[dinosaur]]a u vrlikom [[izumiranje|izumiranju]] na granici [[kreda (period)|kreda]] – [[paleogen]], na početku [[kenozoik|ere kenozoika]], a trajao do početka [[kvartar]]nih [[glacijacija]] na kraju [[pliocen]]ske epohe. Vremenski raspon tercijara nije egzaktno ekvivalentan postojećem [[geohronologija|geohrinološkom]] sistemu, ali se u biti poklapa sa važećim periodima [[paleogen]]a i [[neogen]]a, koji se neformalno označavaju kao gornji tercijar.<ref>{{cite book |first=Carl O. |last=Dunbar |title=Historical Geology |edition=2nd |year=1964 |publisher=John Wiley & Sons |location=New York, NY |page=352}}</ref> Kasnije počinje četvrti period [[kvartar]].<ref name="Rudwick">{{cite book |author=Martin J. S. Rudwick|year=1992 |title=Scenes from Deep Time: Early Pictorial Representations of the Prehistoric World |publisher=University of Chicago Press |chapter-url=https://books.google.com/books?id=eM0xUqbjzs0C&printsec=frontcover&source=gbs_navlinks_s#v=onepage&q=&f=false |chapter=Except |via=Google Books}}</ref>
Red 20:
==Živi svijet==
===Tercijarna flora===
Iako su se pojavile još u [[kreda|kredi]], u tercijaru je zabilježena snažna evolucijska radijacija i [[biogeografija|biogeografso]] širenje [[skrivrnosjemenjača]]. Za [[paleogen]] je bila posebno obilježavajuća pofava rasprostiranja [[tropi|tropskih]] i suptropskih biljaka, kso što su [[lovor]]i, [[palme]], [[magnolija|magnolije]] i neke druge porodice [[Magnoliophyta]]. Taj proces odvijao se na cijeloj sjevernoj hemisferi, osobito u central im područjima [[Evropa|Evrope]]. Od biljki koje preferiraju umjerenu klimu, posebno su se raširili [[hrast]]ovi, [[bukva|bukve]], [[breza|breze]] [[kesten]]i, i [[topola|topole]].
[[Areal]] tropskih i suptropskih biljaka, tokon [[neogen]]a postepeno se smanjivao, pa je prema kraju [[neogena]]a bio u današnjim okvirima. U donjem tercijaru, u Evropi, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], istočnoj [[Azija|Aziji]] raširili su se crnogorični predstavnici rodova ''[[Sequoia]]'' i ''[[Taxodium]]'', a nakon toga su uznapredovali i evropske vrste borova, [[smreka]], [[jela]], [[smrča]] i ostalih današnjih četinara. Od nižih biljaka najznačajnije su bile raznobojne i raznorodne [[alge]]: zelene (''[[Chlorophyta]]''), smeđe (''[[Phaeophyta]]''), crvene (''[[Rhodophyta]]''), kremene alge (''[[Diatomeae]]'') i ostale.
Među njima, posebno napreduju [[crvene alge]] iz porodice ''[[Corallinaceae]]'', sa rodovima ''[[Lithophyllum]]'' i ''[[Lithothamnium]]'' , koje su ponegdje bile toliko brojne da su iz njihovih krečnjačkih [[talus]]a nastali pravi krečnjački [[greben]]ovi.Tokom eocena pojavile su se velike [[travnjak|travnate]] ravnice, za koji se donedavno mislilo da se tada razvijale. Međutim, nalazi trava iz [[kreda|krednog razdoblja]] pokazuju da su se pojavile ranije, ali još ne masovno kao (lokalno) preovlađujuća [[vegetacija]].
Tercijarnaa se klima promijenila na tako da su stvoreni optimalni uvjeti za trave, što je uzrokovalo eksplozivno širenje njihove vegetacije. Kao rezultat toga, došlo je i do eksplozivnog rasta i diverzifikacije biljojedanih sisara, posebno kopitara, koji su živjeli na travi i mesožderima koji su ih lovili.
===Tercijarna fauna===
Umjesto glomaznih [[gmizavac]]a, u kopnenoj fauni prednjače [[sisari]], koji su se u u ovom razdoblju naglo uznapredovali, što se posebno odnosi [[kopitar]]e ([[Artiodactyla]] i [[Perissodactyta]] , odnosno dvoprstaže i neparnoprstaše. [[Razvojni niz]] [[konj]]a, od [[eocen]]skoga roda ''[[Hyracotheriu]]'' (veličine lisice), s četiri prsta i petim zakržljalim, do troprstih oblika, kao što su bili pripadnici rodova ''[[Meryhippus]]'' iz srednjega [[miocen]]a i ''[[Hipparion]]'', iz [[pliocen]]a. Imali su djelotvoran srednji [[prst]], a bočni su već bili zakržljali. [[Evolucija]] konja počela je itekla u Americi, a današnja vrsta migrirala je u Evropu.
U tercijaru, pojavili su se i [[surla
U ovom razdoblju, već su evoluirale i [[zvijer]]i, [[preživari]] [[glodar]]i, [[šišmiš]]i, koji su tek poslije potpuno raširili, uz snažnu evolucijsku radijaciju.
U tercijaru se pojavljuju rani [[polumajmuni]] i [[majmuni]]. Polumajmuni su se nastali neposredno od ''[[Insectivora]] (bubojeda), naročito u [[paleocen]]u i [[eocen]]u. [[Oligocen]] je obilježen prvom pojavom [[čovjekoliki majmun|čovjekolikih majmuna]]. Najpoznatiji i najistraženiji [[fosil]]ni rodovi bili su ''[[Dryopithecus]]'' i ''[[Pliopithecus]]''.
Na kopnu su evoluirale i [[ptice]], [[insekt]]i, u slatkim vodama – [[mehkušci]] ([[školjke]], [[puževi]]), [[rakovi]] i ostale današnje grupe vodenih [[životinja]]. Živi svijet mora i [[okean]]a je i dalje se obogaćuje pojavom nbovih
Među morskim životinjama više nije bilo glomaznih [[gmizavac]]a, amonita, belemnita ni rudista, ali su se jače razvijale mnoge grupe [[mehkušac]]a (puževa i školjki). Mnoge vrste sisara prilagođavaju se životu u moru, osobito udova za kretanje. To se odnosi na [[kit]]ove ([[Cetacea]]), morske krave ([[Sirenia]]) i perajare ([[Pinnipedia]]). Tokom tercijara brzo su evoluirale i morske [[ribe]], naročito [[koštunjače]].
U grupama [[praživotinja]] (Protozoa) posebno su se razgranale [[foraminifere]], porijeklom od velikih (centimetarskih) [[numuliti|numulita]] i [[alveoline]], a od milimetarski sitnijih - miliolidne [[foraminifere]]. More je bilo bogato [[koral]]ima, [[bodljokošci]]ms, crvolikim [[beskičmenjak]]a i drugih.
| |||