Razlika između verzija stranice "Srednjobosanska kulturna grupa"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke
Red 13:
Za nju su karakteristična naselja [[Gradina|gradinskog]] tipa, smještena u blizini većih kompleksa obradivog zemljišta, i visok nivo stambene arhitekture.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
 
Značajna karakteristika ovog perioda je visok stepen razvoja fortifikacione tehnike, organizacija naselja, nivo stambene arhitekture, bogatstvo keramičkih oblika, oblici nakita i oružja i jedinstvo stila ukrašavanja keramičkih i bronzanih izrađevina.
 
== Keramika i geometrijski stil ==
Red 23:
 
=== Ostali nalazi ===
Nalazi predmeta od metala dokazuju da je ova skupina bila važan činitelj uvođenju metalurgije bronze i željeza u ovim krajevima (lonac sa ostacima od taljenja željezne rude limonita). Nalazom kalupa za srpove dokumentirana je lokalna proizvodnja srpova.
 
Srednjebosanska kulturna grupa zauzima prostor srednjebosanskog gorja, najstarije rudarske oblast u Bosni i Hercegovini gdje se na području gornjeg i srednjeg toka [[Vrbas]]a, [[Lašva|Lašve]], [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Neretva|Neretve]] i Rame odvijala gotovo neprekinuta rudarska aktivnost. Ovaj kraj u kojem se eksploatirao bakar, zlato, olovo, srebro, željezo, a vjerojatno i živa u literaturi je poznat još i pod nazivom srednjobosansko rudogorje.<ref name="Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
=== Nekropole ===
Sve do početka III stoljeća način sahranjivanja inhumacijom bio je uobičajena praksa na prostoru srednjobosanske kulturne grupe. To potvrđuje Ratnička grobnica Vratnice u Gornjim Skladovima kod [[Visoko|Visokog]]g iz IV stoljeća. Sastoji se od zajedničke inhumacijske grobnice dvadesetak muškaraca za koje se pretpostavlja da su žrtve oružanog sukoba, i koji su preneseni s mjesta originalne pogibije, te naknadno sahranjeni skupa. Pronađeni su naizgled skromni grobni prilozi poput nakita, keramike, životinjskih kostiju, željeznih kopalja, ulomaka mačeva, a tretman sahranjenih izgleda jednak, bez vidne socijalne diferencijacije.
 
U III stoljeću, iz nepoznatih razloga, dolazi do prelaska na incineraciju, koja je bila široko rasprostranjena velikim dijelom Evrope, u nauci poznata kao [[kultura polja sa urnama]]. [[Arheološki lokalitet Kamenjača|Nekropola Kamenjača]]<ref name="Kamenjača">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/god44/Godisnjak44-7.pdf |title= Ana Marić -Nova interpretacija groba sa skeletnim ukopom žene iz mlađeg željeznog doba sa Kamenjače u Brezi kod Sarajeva|work= Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, strana 101 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> u [[Breza|Brezi]] je najpoznatija nekropola koja pripada [[Desitijati]]ma. Ova nekropola pokazuje opipljiviju socijalnu diferencijaciju, što se vidi po različitim grobnim konstrukcijama<ref name="Paškvalin">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title= VELJKO PAŠKVALIN: Kamenjača, Breza kod Sarajeva − mlađeželjeznodobna i rimska nekropola|work= Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, strana 101 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>