Razlika između verzija stranice "Ranokršćanska bazilika u Brezi"

'''Ranokršćanska bazilika u Brezi''', općina [[Breza]], [[Bosna i Hercegovina]], proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2481 |title= Bazilika na Crkvini u Brezi |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref>

U Brezi, pronađene su dvije kasnoantičke bazilike, jedna na lijevoj obali rijeke Stavnje, na lokalitetu Srđ, i druga, na desnoj obali Stavnje, na lokalitetu Crkvina. Bazilika na Crkvini je situirana u stambenom naselju, nedaleko od centra grada.

Tokom 2000. godine, na osnovi projekta Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidovima i stupovima bazilike, koji su u posljednjem ratu devastirani. Postavljena je metalna ograda visine 1,20 m, 3 m od zidova objekta.

Bazilika je dimenzija 31,5 x 19 m). Na jednom od stupova je ugravirana latinička abeceda, a na drugom [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|germanska]] runska abeceda, od 24 karaktera. Visina runa kreće se od 0,5 do 2,6 &nbsp;cm. Na pojedinim fragmentima stupova nađeni su i latinski grafiti (latinski alfabet, riječ “mise/ricordia/”,slovo “P” i crtež konja) <ref>Looijenga, Tineke, Who wrote the Breza futhark and why?, Grippe, Kamm und Eulenspiegel, Berlin, New York, 1999, 263-277</ref> Nađen je i rimski natpis Ulpije Prokule, ugrađen kao spolij. U natpisu se spominju Valens, sin Varonov, (''princeps Daesitiatium''), odnosno uglednik ilirskog plemena [[Desitijati|Desitijata]] i jedan kastel (''castellum Daesitiatium''). Prilikom iskopavanja u gareži su pronađeni ulomci tegule, rastopljenog prozorskog stakla i avarska strelica.

Osebujnost i originalnost građevine čini ne samo njena prostorna koncepcija, nego i bogata kamena plastika. Stupovi su rađeni na tokarskom kolu i dekorirani prstenovima od plitkih žljebova. Entazis se nalazi otprilike oko sredine korpusa. Baza je četvrtasta, bez naglašene plinte, sa udubljenjima na uglovima. Kapitele, koji svojim oblikom podsjećaju na imposte, čine dvije plinte između kojih su raspoređeni oštri lukovi. Pronađeni su i drugi, manji tipovi stupova za koje se pretpostavlja da su pripadali čeonoj trifori. Prednja strana kapitela ovih stupova ukrašena je motivom krsta sa dva jagnjetau mandorli. Tri stilizirane protome u obliku veprove glave, i uz njih fragmenat protome u obliku ovnovske glave, pronađene su uz vanjski zid apside.

Zidovi bazilike su stajali nakon požara još neko vrijeme, što potvrđuju ulomci ranoslavenske keramike sa češljastim ornamentom ''(Kammstrichmuster)'' koji su mjestimično pokrivali gornji sloj gara, posebno u dijelu narteksa. Keramika je datirana u 7. stoljeće.