Razlika između verzija stranice "Dimitrije Sergejevski"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎1914-1945.: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
m razne ispravke
Red 2:
 
==Biografija==
Studij [[arheologija|arheologije]] i klasične [[Filologija|filologije]] završio je na Univerzitetu u Sankt Peterburgu. Poslije završetka studija predaje [[latinski jezik]] u [[Gimnazija|Gimnaziji]] do [[1914]], kad počinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon rata prelazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] (kasnija [[Kraljevina Jugoslavija]]), gdje također predaje latinski jezik kao srednjoškolski profesor. Radio je kao profesor u Sarajevu 6 godina. Za to vrijeme bio je i dobrovoljni saradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]], a od [[1930]]. prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju [[1961]], ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik.
 
==Naučni rad==
Red 8:
 
==1914-1945.==
U prvom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba.<ref name="bgs.ba">{{Cite web |url=http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/dsvpzkszm.pdf |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 8. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160311020940/http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/dsvpzkszm.pdf |archivedate=11. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je s vremenom postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog [[Dalmati|dalmatskog]] stanovništva, a to su, između ostalog, reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan|Silvana]]a iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika, tzv. cipusa iz [[Breza|Breze]], s očuvanim imenom princepsa [[Dezitijati|Dezitijata]], koje je glasilo F. Valens Varronis f(ilius). U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima, prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]] (''GZM'') i [[Spomenik Srpske akademije nauka|Spomeniku Srpske akademije nauka]] (''Spomenik''), Sergejevski se posebno zanima za utjecaj likovnih shvatanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga, bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i utjecaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike.
 
==Od 1945.==
Red 41:
 
{{DEFAULTSORT:Sergejevski, Dimitrije}}
 
[[Kategorija:Ruski arheolozi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]