Razlika između verzija stranice "Kreševo"

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55  km sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u [[Lepenica|Lepenicu]]. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Konjic]] i [[Hadžići]].

[[Oberska pećina]] nalazi se iznad sela [[Vranci]], koje je 2  km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.

Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8  °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750  mm.

U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put [[1435]]. godine, a u [[15. vijek]]u Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz [[Vareš]], glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s [[Dubrovnik]]om. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima [[barit]]a, [[željezo|željeza]], [[bakar|bakra]], [[srebro|srebra]] i [[živa|žive]]. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom [[14. vijek]]a. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz [[1480]]. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz [[19. vijek]]a. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i [[Deževice]]. Župa Kreševo djeluje od [[14. vijek]]a, a pred [[rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni i Hercegovini]] brojila je 4058 vjernika.

Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1831 |title= Historijsko gradsko područje Kreševo |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.

[[Hadži Hasanova džamija]] podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u [[Gazi Husref-beg|Gazi Husref-begovoj]]ovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i [[mekteb]]. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.

| g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">< /ref>

| g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">< /ref>