|
== Historija ==
Prije razvoja [[svjetiljke]] za upotrebu u rudnicima uglja, u [[Britanija|Britaniji]] i [[Evropa|Evropi]], kao slab izvor svjetlosti, korištene su suhe riblje kože.<ref>{{Cite book | first=Samuel | last=Smiles | title=Lives of the Engineers | volume=Volume III (George and Robert Stephenson) | page=107 | year=1862 | publisher=John Murray | location=London | isbn=978-0-7153-4281-7}} (ISBN refers to the David & Charles reprint of 1968 with an introduction by [[L. T. C. Rolt]])</ref> ThisOvim experimentaleksperimentalnim formoblikom ofosvjetljenja illuminationizbjegnuta avoidedje thepotreba necessityza of using[[svijeća]]ma, candlesčijim whichse riskedkorištenjem sparkingmogla explosionsizazvati ofeksplozija [[firedamprudnički gas|rudničkog gasa]].<ref name="Freese2006">{{cite book |author=Freese, Barbara |title=Coal: A Human History |url=https://books.google.com/books?id=p4z7QjaBrCkC&pg=PA51 |year=2006 |publisher=Arrow |isbn=978-0-09-947884-3 |page=51}}</ref> Another safe source of illumination in mines was bottles containing fireflies.<ref name="Fordyce1973">{{cite book |author=Fordyce, William |title=A history of coal, coke and coal fields and the manufacture of iron in the North of England |url=https://books.google.com/books?id=dlM_AQAAIAAJ |date=20. 7. 1973 |publisher=Graham}}</ref> Još jedan siguran izvor osvetljenja u rudnicima bile su boce u kojima se nalaze krijesnice.<ref name="Fordyce1973">{{cite book |author=Fordyce, William |title=A history of coal, coke and coal fields and the manufacture of iron in the North of England |url=https://books.google.com/books?id=dlM_AQAAIAAJ |date=20. 7. 1973 |publisher=Graham}}</ref>
UGodine 1920. američki zoolog [[E. Newton Harvey]] objavio je monografiju ''Priroda životinjske svjetlosti'', rezimirajući rani rad na bioluminiscenciji. Harvey napominje da [[Aristotel]] spominje svjetlost koju proizvode mrtve [[ribe]] i [[meso]], te da i Aristotel i [[Plinije Stariji]] (u svom djelu ''Historija prirode'') pominjuspominju svjetlost vlažnog drveta. Također je zabilježio da je [[Robert Boyle]] eksperimentirao na tim izvorima svjetlosti, te pokazao da i njima i svjetlećemsvijetlećem crvu treba zrak za proizvodnju svjetlosti. Harvey napominje da je 1753. J. Baker identificirao bičara roda ''[[Noctiluca]]'' kao „blistavu"blistavu životinju“životinju", vidljivu golim okom,;<ref>Harvey to navodi kao i Baker, J .: 1743– 1753, '' Mikroskopu je olakšano i zaposlen je kao mikroskop''.</ref> i 1854. [[Johann Florian Heller]] (1813–1871) identificirao je pramenove ([[hifa]]) [[gljiva]] kao izvor svjetlosti u mrtvom drvetu.<ref>Harvey, E. Newton (1920). [https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/57246#/summary ''The nature of animal light'']. Philadelphia and London: JB Lippencott. Page 1.</ref> [[James Hingston Tuckey|Tuckey]], je 1818. Uu traktatu ''Pripovijesti o ekspediciji u Zair '' opisao hvatanje luminiscentnih životinja. Spominje pelucide, rakove (kojima pripisuje mliječnu bjelinu vode) i škampe. Pod mikroskopom je opisao "blistavo svojstvo" koje se nalazi u mozgu, nalik "najbriljantnijem ametistu veličine glave velikog klina".<ref>{{cite book |last=Tuckey |first=James Hingston|title=Narrative of the Expedition to the Zaire |work=Annals of Philosophy |editor-last=Thomson|editor-first=Thomas |volume=volume XI |date=maj 1818 |number=number LXV |page=392 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/53908#page/412/mode/1up |accessdate=22. 4. 2015 }}</ref> [[Charles Darwin]] primijetio je bioluminiscenciju u moru, opisujući to u svom dnevniku:
{{Citat|“Plovidbom"Plovidbom ovim geografskim širinama jedne vrlo mračne noći, more je predstavilo jedan divan i najljepši spektakl. Puhao je svjež povjetarac, a svaki dio površine koji se tokom dana vidi kao pjena, sada je zasjao blijedim svjetlom. Brod je je pred njim stvarao lukove kao dva kilograma tekućeg fosfora, a u zanosu ju je slijedio mliječni trag. Koliko god je oči dosezale, greben svakog talasa je bio svijetao, a nebo iznad horizonta, od zamagljenog sjaja tih živopisnih plamenova, nije bilo tako posve nejasno, kao nad ostalim dijelom nebesa."<ref name=Journal>{{cite book |last1=Darwin |first1=Charles |authorlink=Charles Darwin |title=Narrative of the surveying voyages of His Majesty's Ships Adventure and Beagle between the years 1826 and 1836, describing their examination of the southern shores of South America, and the Beagle's circumnavigation of the globe. Journal and remarks. 1832–1836. |date=1839 |publisher=Henry Colburn |pages=190–192 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&itemID=F10.3&pageseq=30}}</ref> }}
Darwin je također opažao blistavu "meduzu roda Dianaea" i napomenuo da "Kad[k]ad se talasi svjetlucaju jarko zelenim varnicama, vjerujem da se to obično događa zbog sićušnih rakova". AliKako god, nema sumnje da su mnoge druge pelagijske životinje, kad su žive, fosforescentnefosforiscentne. Pretpostavljao je da je "vjerojatnovjerovatno odgovorno poremećeno električno stanje atmosfere".<ref name=Journal>{{cite book |last1=Darwin |first1=Charles |authorlink=Charles Darwin |title=Narrative of the surveying voyages of His Majesty's Ships Adventure and Beagle between the years 1826 and 1836, describing their examination of the southern shores of South America, and the Beagle's circumnavigation of the globe. Journal and remarks. 1832–1836. |date=1839 |publisher=Henry Colburn |pages=190–192 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&itemID=F10.3&pageseq=30}}</ref>
Daniel Pauly komentira da je Darwin "imao sreće s većinom svojih nagađanja, ali ne i sa ovim", primjećujući da je tada [[biohemija]] bila premalo poznata i da bi složena evolucija morskih životinja „bila"bila previše za utjehu“utjehu".<ref name=Pauly2004>{{cite book|last=Pauly |first=Daniel |title=Darwin's Fishes: An Encyclopedia of Ichthyology, Ecology, and Evolution |url=https://books.google.com/books?id=lTDa0fM4vQIC&pg=PA16 |date=13. 5. 2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-45181-9 |pages=15–16}}</ref>
[[Datoteka:Aequorea4.jpg|thumb|thumb |250px|Osamu Shimomura izolirao je [[fotoprotein]] [[ekvorin]] i njegov kofaktor [[kolelenterazin]] iz kristalne meduze '' [[Aequorea victoria]] '' 1961. godine<ref name="pmid7654844">{{cite journal |author=Shimomura, O. |title=A short story of aequorin |journal=The Biological Bulletin |volume=189 |issue=1 |pages=1–5 |date=august 1995 |pmid=7654844 |doi= 10.2307/1542194 |url=http://www.biolbull.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7654844 |jstor=1542194}}</ref>]]
Bioluminiscencija je privukla pažnju [[Ratna mornarica Sjedinjenih Država|Ratne mornarice Sjedinjenih Država]] u [[Hladni rat|Hladnom ratu]], jer podmornice u nekim vodama mogu stvoritibiti dovoljno svijetle da se detektiraju; njemačka podmornica je potonula u [[prviPrvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], jer je otkrivena na ovaj način. Mornarica je bila zainteresirana da predvidi kada će takvo otkrivanje biti moguće, a time i voditi vlastite podmornice kako bi izbjegla otkrivanje.<ref name = Economist />
Među anegdotama o plovidbi uz bioluminiscenciju, astronaut [[Apollo 13|Apolla 13]] [[Jim Lovell]] prepričao je kako je, kao mornarički pilot, pronašao put nazad do svog nosača aviona [[USS Shangri-La|USS ''Shangri-La'']],<nowiki/> kada mu navigacijski sistemi nisu pomogli. Ugasivši svjetla u kabini, ugledao je blistavi trag broda i uspio je doletjeti do njega i sigurno sletjeti.<ref name="Bay Journal">{{cite web |last1=Reshetiloff |first1=Kathy| title=Chesapeake Bay night-lights add sparkle to woods, water |url=http://www.bayjournal.com/article/chesapeake_bay_nightlights_add_sparkle_to_woods_water |publisher=Bay Journal |accessdate=16. 12. 2014 |date=1. 7. 2001}}</ref>[[Francuska|Francuski]] farmakolog [[Raphaël Dubois]] obavio je rad o bioluminiscenciji krajem devetnaestog19. stoljeća. Proučavao je [[pirofor]]nog [[insekt]]a (''pirofor'') i morske [[Bivalvia|kućice]], [[mehkušac|mehkušcamekušca]] ''[[Pholas dactylus]]''. Odbacio je staru ideju da bioluminiscencija potiče od [[fosfor]]a,<ref name="Bay Journal"/> Međutim, naziv 'fosfor', kako se koristio u 17. stoljeću, nije se nužno odnosio na moderni element. Bilo kojoj supstanci koja se sama po sebi svijetli, moglo bi se dati ovo ime, što znači "nositeljnosilac svjetlosti".<ref>{{cite web|title=Luminescence|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/351229/luminescence/68942/Early-investigations|publisher=Encyclopædia Britannica|accessdate=16. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808| language=French}}</ref> iPokazao pokazaoje da je postupak povezan ssa oksidacijom određenog spoja, koji je nazvao [[luciferin]], [[enzim]].<ref>{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808|}}</ref> Poslao je Harveyju [[Sifon (mehkušci)|sifone]] iz mekkušcamekušca sačuvanog u šećeru. Harvey se počeo zanimati za bioluminiscenciju nakon posjete [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]] i Japanu iod. tamošnjeg promatranja fosforescentnihfosforiscentnih organizama. Proučavao je tu pojavu dugi niz godina. Njegovo je istraživanje imalo je za cilj pokazati da su luciferin i enzimi koji na njega djeluju kako bi stvorili svjetlost zamjenjivi između vrsta, pokazujući da svi bioluminiscentni organizmi imaju zajedničkog pretka. Međutim, on je smatrao da jebi ova hipoteza lažnamogla dati nevalidan argument, jer različiti organizmi imaju velike razlike u sastavu proteina koji stvaraju svjetlost. Sljedećih trideset godina proveo je pročišćavajući i proučavajući komponente, ali tek je mladi japanski hemičar, [[Osamu Shimomura|Osamu Shimomuri]], uspio je prvi da dobijedobiti kristalni luciferin koristeći morsku krijesnicu ''[[Vargula hilgendorfii]].''.
U novijeskorije vrijeme [[Martin Chalfie]], Osamu Shimomura i [[Roger Y. Tsien]] osvojili su 2008. [[Nobelova nagrada za hemiju Nobelovu nagradu za hemiju|Nobelovu nagradanagradu za hemiju]] za njihovosvoje otkriće i razvoj [[zeleni fluorescentnifluoriscentni protein|zelenog fluorescentnogfluoriscentnog proteina]], kao alata za biološka istraživanja.<ref name=Nobel>{{cite news | title=The Nobel Prize in Chemistry 2008 | date=8. 10. 2008 | url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2008/ | accessdate=23. 11. 2014}}</ref> Harvey je napisao detaljan historijski izvještaj o svim oblicima luminiscencije 1957.<ref>Harvey, E. Newton (1920). [https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/57246#/summary ''The Nature of Animal Light'']. Philadelphia & London: J. B. Lippencott. Page 1.</ref> Nedavno je objavljena i ažurirana knjiga o bioluminiscenciji koja; pokriva i dvadeseto20. i početak dvadeset prvog21. stoljeća.<ref name="Anctil 2018"/> U 2016, dubokomorski bioluminiscentni korali su prvi putaput su snimljeni [[visoka definicija|HD]] [[video]] tehnikom u boji.<ref>{{Cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2016/08/09/deep-sea-bioluminescent-corals-captured-for-the-first-time-in-color-hd-video/ | title=Deep Sea Bioluminescent Corals Captured for the First Time in Color HD Video | author=Taylor, Liz | date=9 Aug 2016 | website=National Geographic | publisher=National Geographic |access-date=9 Aug 2016}}</ref>
== Evolucija ==
|
