Razlika između verzija stranice "Naučna fantastika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke, replaced: zato jer → zato što |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Književnost}}
'''Naučna fantastika''' ({{en|science fiction}}) je umjetnički žanr, oblik [[Spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] koji se prvenstveno bavi uticajem izmišljene [[Nauka|nauke]] i/ili [[Tehnologija|tehnologije]] na [[društvo]] ili pojedince.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/art/science-fiction|title=science fiction {{!}} Definition, Characteristics, Books, Movies, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|accessdate=2020-12-02}}</ref> Pojam naučne fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali naučna fantastika utiče i na likovnu i muzičku umjetnost.
Granice žanra nisu jasno definirane. Mnoga naučnofantastička djela sadrže karakteristike drugih umjetničkih žanrova, poput [[kriminalistički]]h romana, romana strave i užasa, historijskih romana i, naročito, [[fantastika|fantastike]]. Mnoga
[[Roman]] [[Frankenstein]] objavljen [[1918]]. g., engleske književnice [[Mary Shelly]] smatra se izvorištem naučne fantastike kao žanra.
Line 15 ⟶ 14:
Sasvim je pogrešno identificirati naučnu fantastiku isključivo sa [[svemir]]skim istraživanjima ili vanzemaljcima. Ovdje je napisan spisak samo nekih tema i motiva NF-a, zajedno s primjerima. Važno je napomenuti da velika većina naučnofantastičkih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva.
'''Prvi Kontakt''' – prvi susret ljudi i vanzemaljaca. To je jedan od najstarijih motiva naučne fantastike. U romanu ''Sastanak s Ramom'', [[Arthur C. Clarke|A. C. Clarke]] opisuje prolazak golemog vanzemaljskog svemirskog broda kroz [[Sunčev sistem]]. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film ''[[Bliski susreti treće vrste]]'' je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman ''Kontakt'' [[Carl Sagan|Carla Sagana]] te istoimeni film predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj NF. Taj motiv javlja se u mnoštvu naučnofantastičkih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.
'''Katastrofa''' - društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti. U romanu ''Božji Čekić'' A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar [[asteroid]]a. U romanima ''Hvalospjev Leibowitzu'' [[Walter M. Miller|Waltera M. Millera]] i ''Rat Miru'' [[Vernor Vinge|Vernora Vingeja]] te serijalu računalnih igara ''[[Fallout]]'' opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film ''Dr. Strangelove'' Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja.
'''Vanzemaljska invazija''' – Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu s vanzemaljcima ili su
'''Budućnost čovječanstva''' – taj se motiv pojavljuje u znatnom broju NF djela, u različitim obradama, utopističkim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman ''Grad i zvijezde'' A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su ''1984.'' [[George Orwell|Georgea Orwella]], gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te ''Vrli novi svijet'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga podijeljene u biološke kaste. [[Robert Heinlein]] u romanu ''Luna je okrutna ljubavnica'' opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja [[poliandrija|poliandrije]]. Film ''Loganov bijeg'' opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. [[Iain M. Banks]] je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poticaj za istraživanjem novog i nepoznatog. [[Larry Niven]] u romanima ''Integralna stabla'' i ''Dimni prsten'' opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] ''[[Na Pacifiku godine 2255.|Na Pacifiku god. 2255.]]'' (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski roman [[Branko Belan|Branka Belana]] ''Utov dnevnik'' (1982.).
Line 113 ⟶ 112:
{{Commonscat|Science fiction}}
== Reference ==
{{Refspisak|}}
[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:Film]]
| |||