|
'''Šamac''' (prije '''Bosanski Šamac''') je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u [[Bosanska Posavina|Posavini]], na sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], lociran na desnoj strani rijeke [[Sava|Save]]. Osim Save, kroz grad prolazi i rijeka [[Rijeka Bosna|Bosna]], gdje joj je i ušće.
Teritorija općine Šamac je prije rata bila veća. Dio teritorije danas pripada općini [[Odžak]] i postdejtonskojnovoosnovanoj općini [[Domaljevac-Šamac]]. Predratno stanovništvo Bosanskog Šamca je brojalo 32.835 stanovnika. Sam grad Bosanski Šamac je bio uglavnom nastanjen Bošnjacima (polovina stanovništva) ali i Hrvatima, Srbima i ostalima, dok su okolna sela bila nastanjena bosanskim Hrvatima i bosanskim Srbima. Poslijeratno stanovništvo broji oko 20.000 stanovnika.
== Historija ==
I u drevnim vremenima ljudi su bili nastanjeni na području današnje općine Bosanski Šamac, što govori da na ovom prostoru postoji dug civilizacijski kontinuitet i o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta. Arheološki istražen lokalitet ''Kulište'', na sjeveroistočnom obodu sela Kruškovo Polje, najstarije je [[neolit]]sko naselje u okolini Bosanskog Šamca. Također, utvrđeno je da su tragove svoje kulture na ovim prostorima ostavili i ljudi koji pripadaju [[bakarno doba|bakarnom]] i [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te da su na ovom području pronađeni ostaci koji pripadaju [[Rimska imperija|rimskom]] dobu i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] civilizaciji.
Smatra se, da je upravo tu, dok je [[1460]]. godine vodio borbe protiv posljednjeg bosanskog kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], turski sultan [[Mehmed II]] podigao utvrđenje Šamac, te da je to utvrđenje kralj Tomašević osvojio i srušio u junu [[1463]]. godine.
Međutim, današnje općinsko središte, grad Bosanski Šamac, nastao je tek [[1863]]. godine na samom ušću rijeke [[Rijeka Bosna|Bosne]] u rijeku [[Sava|Savu]].
Na prostoru današnjeg Bosanskog Šamca nije bilo naselja, sve do promjene ušća rijeke Bosne koja se sve do 1720. godine nalazila zapadno od današnjeg Pruda. Istočno od današnjeg Bosanskog Šamca nalazilo se naselje Mihalevacz, kasnije preimenovan u Jurin Brod. Od [[1718]]. do [[1739]]. godine pripadao je Austrijskoj carevini, a kasnije se tu nalazila samo karaula (stražarnica). Kao gradsko naselje razvija se od [[1863]]. godine, kada su se u njemu naselili [[Bošnjaci]], koji su prognani iz [[Srbija|Srbije]], i to iz gradova [[Užice]], [[Šabac|Šapca]], [[Beograd]]a i [[Sokol]]a.
Nacrt za izgradnju Bosanskog Šamca dao je Salih Efendija Muvekit, a prvi urbanistički plan djelo je francuskih arhitekata. U to doba, ovo novo naselje, dobija me Gornja Azizija (Aziziei Bela), po sultanu Azizu, i taj službeni naziv Bosanski Šamac nosi sve do [[1878]]. godine. Od tada Bosanski Šamac pripada turskoj vlasti.
Februara [[1883 ]]. godine grad dobija [[Pošta|poštu]] i [[telegraf]], a [[1885 ]]. godine prvu osnovnu školu. ▼Pedantni hroničar{{ko}} zabilježio je da je godine [[1879]]. današnji grad imao 242 kuće i 955 stanovnika.
▲Februara [[1883]]. godine grad dobija [[Pošta|poštu]] i [[telegraf]], a [[1885]]. godine prvu osnovnu školu.
Za razliku od drugih gradova i naselja u Bosni i Hercegovini, Bosanski Šamac je dosta mlada gradska aglomeracija, jer kao grad formiran je tek u drugoj polovini [[19. vijek]]a.
Zahvaljujući svom izuzetnom položaju i plodnoj [[Posavina|Posavini]], Bosanski Šamac je gotovo od svog postanka predstavljao trgovački centar za sva okolna mjesta.
Intenzivan razvoj počinje naročito [[1947]]. godine izgradnjom [[Pruga Šamac-Sarajevo|pruge Bosanski Šamac-Sarajevo]], velikim djelom mlade generacije [[Tito]]ve [[Jugoslavija|Jugoslavije]], koja je za nepunu godinu dana izgradila 239 kilometara normalnog željezničkog kolosijeka.
Područje općine Bosanski Šamac obuhvata 18 naseljenih mjesta: Bosanski Šamac, Batkuša, Brvnik - dio naseljenog mjesta, Gajevi, [[Grebnice]] – dio naseljenog mjesta, Gornja Slatina, Donja Slatina, Zasavica, Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Tišina, [[Obudovac]], Pisari, Srednja Slatina, Crkvina, Hasić i Škarić.
Najstarija sela na području današnje općine, prema historijskim izvorima, su: Obudovac i Slatina ([[1548]]. godine), Crkvina ([[1655]]. godine), Kruškovo Polje i Brvnik ([[1711]]. godine) i Škarić ([[1718]]. godine).
Tokom [[1992]]. godine Bosanski Šamac je okupiran poslije čega se njegovo ime mjenja u ''Šamac'', a njegovo nesrpsko bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je terorom protjerano kroz ubijanja i zlostavljanja iz svog grada te on na kraju rata [[1995]]. godine ulazi u sastav entiteta Republika Srpska.
== Geografija ==
Ravno područje, sa umjerenom kontinentalnom klimom, koja iz godine u godinu sve više dobija karakteristike kontinentalne klime, uz zadovoljavajuće rezerve vode, predodredili su općinu Bosanski Šamac za razvoj raznih vidova poljoprivredne proizvodnje, te je poljoprivreda, uz preradu poljoprivrednih proizvoda i neke druge oblike industrijske proizvodnje, među najznačajnijim privrednim granama ove općine. Od ukupnih zemljišnih površina, neplodnog zemljišta je samo 9,9%, pod šumama 10,4%, dok ukupno poljoprivredno zemljište pokriva 79,7 % (ili 14,642 hektara) od ukupnih zemljišnih površina.
Danas, premaPrema procjenama, na području općine Šamac (u sadašnjim granicama) živi oko 19.000 stanovnika u oko 6.095 domaćinstava veličine oko 3,1 člana jednog domaćinstva u prosjeku.
U šamačka prigradska naselja spadaju Prud (na lijevoj strani rijeke Bosne), Tišina, Zasavica i Crkvina. [[Gradačac]], Odžak, Orašje i [[Modriča]] su susjedni gradovi.
{{Glavni|Demografija Šamca|Spisak naseljenih mjesta u općini Šamac}}
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Bosanski Šamac imala je 32.960 stanovnika, raspoređenih u 22 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Bosanski Šamac ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Iz imena grada i općine jednostranom odlukom lokalnih srpskih vlasti izbačena je odrednica ''bosanski'', a ime je promijenjeno u Šamac. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Bazik i Domaljevac, te dijelovi naseljenih mjesta: Brvnik, Grebnice i Tišina. Od ovog područja formirana je općina [[Domaljevac-Šamac]]. Federaciji BiH pripalo je i naseljeno mjesto Prud, koje je ušlo u sastav općine [[Odžak]].
=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Šamac ===
S obzirom da je gradsko područje Šamca vrlo mladog porijekla, u gradu nema objekata od veće historijske važnosti. Može se spomenuti ''Begova kuća'' u blizini središta grada, koja je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služila kao bolnica, ali i kao [[biblioteka]] tokom druge [[Jugoslavija|Jugoslavije]].
Godine [[1866]]. je podignuta [[Azizija džamija (Šamac)|Azizija džamija]] koja je bila pod zaštitom jugoslavenske države, kao vrijedan spomenik graditeljske djelatnosti tog perioda i bio je najstariji objekat kulturno-historijskog nasljeđa u gradu. Džamiju su srušili srpske snage<ref>[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/9017-bosanski-samac-u-sjenci-dzamije-azizije Bosanski Šamac - U sjenci džamije Azizije], na stranici preporod.com, pristupljeno 15. augusta 2018.</ref> tokom rata u Bosni i Hercegovini [[1992]], a građevinski materijal odvežen.
Šamac se nalazi u Posavini i u močvarnom području, koje posebno dolazi do izražaja u proljeće, kada se snijeg topi sa bosanskih brda i donosi masovne poplave, koje nanose velike štete. Grad je okružen i zaštićen velikim nasipom (Šamčani ga nazivaju "naspa"), koji često spašava grad od nabujalih rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sava|Save]].
Također se može spomenuti i željeznička stanica koja je učinila grad poznatijim izgradnjom [[Pruga Šamac-Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]] 1947. godine.
== Zanimljivosti ==
* Zanimljivo je da je Šamac sa svojom skromnom veličinom dao čak tri državnika dvijudvaju država ([[Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Srbija]]) (Radi se o: [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]], [[Sulejman Tihić|Sulejmanu Tihiću]] i [[Zoran Đinđić|Zoranu Đinđiću]]).
* Prema podacima Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine u [[1896]]. godini, preko Bosanskog Šamca, izvezeno je 164 vagona suhe šljive. Suha šljiva, iz ovih krajeva, je stekla veliku reputaciju u inostranstvu. Izvozila se u mnoge zemlje Evrope, najviše u [[Njemačka|Njemačku]], [[Engleska|Englesku]], [[Švicarska|Švicarsku]], [[Norveška|Norvešku]] i [[Švedska|Švedsku]].
* U prijeratnoj šamačkoj općini (ali ni u sadašnjoj) nije bilo sela sa bošnjačkim stanovništvom. Gotovo svi Bošnjaci ove općine su živjeli u samom gradu Bosanskom Šamcu.
== Također pogledajte ==
| 