Razlika između verzija stranice "Makija"

makija (tal. ''macchia''), gusta, nekoliko metara visoka vazdazelena sredozemna šikara, nastala degradacijom prirodnih vazdazelenih šuma, najčešće čovjekovim utjecajem. Teško je prohodna ili potpuno neprohodna jer je građena dijelom od bodljikava grmlja, često gusto isprepletena povijušama. U našem primorju makija pripada, zajedno sa šumama iz kojih je nastala, uglavnom vegetacijskoj svezi hrasta crnike ''(Quercion'' ''ilicis)''. Građena je od nevelika broja vrstâ vazdazelenih grmova, kao što su česvina ''(Quercus ilex),'' lemprika ''(Viburnum'' ''tinus),'' trišljika ''(Rhamnus'' ''alaternus),'' planika ''(Arbutus'' ''unedo),'' tršlja ''(Pistacia'' ''lentiscus),'' širokolisna zelenika ''(Phillyrea'' ''latifolia),'' vazdazelena ruža ''(Rosa'' ''sempervirens),'' veprina ''(Ruscus'' ''aculeatus)'' i još poneki, te nekoliko vrsta penjačica i povijuša, npr. bodljikava veprina ''(Smilax'' ''aspera),'' primorska šparoga ''(Asparagus'' ''acutifolius),'' broć ''(Rubia'' ''peregrina),'' primorska kozja krv ''(Lonicera'' ''implexa)''. Ispod vazdazelenoga grmlja cijele je godine pri tlu gusta sjena. Zbog toga u makiji i vazdazelenim šumama u najdonjem sloju pri tlu raste vrlo malen broj biljaka, npr. primorska ciklama ''(Cyclamen'' ''repandum),'' dvoklasasti šaš ''(Carex'' ''distachia),'' primorska slezenica ''(Asplenium'' ''onopteris),'' mjestimice trava jesenska šašika ''(Sesleria'' ''autumnalis)''. Mnoge površine koje su nekada bile pod makijom, sječom, vatrom i ispašom pretvorene su u niske otvorene šikare (→ garig), ili kamenjarske pašnjake, a ponegdje i u gole kamenjare. U novije se doba, zbog zamiranja ekstenzivnoga stočarstva, na mnogim površinama primorja odvija obratan proces, tj. zarastanje kamenjara i ponovni razvoj gariga i makija, a u konačnici šumâ kao prirodnoga potencijala područja.▼