Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m Pravopis oznake: vraćeno vizualno uređivanje |
||
Red 2:
{{Neutralnost}}
{{Infokutija osoba
| ime
| slika =
| veličina_slike =
| opis
| datum_rođenja
| mjesto_rođenja
| datum_smrti
| mjesto_smrti
| nacionalnost
| druga_imena
| zanimanje
| godine_aktivnosti
| poznat_po
| značajna_djela
| supružnik =
| nagrade =
| veb-sajt =
| potpis =
}}
'''Josip Juraj Strossmayer''' (Štrosmajer) ([[Osijek]], [[4. februar]]a [[1815]]. - [[Đakovo]], [[8. april]] [[1905]].) hrvatski [[biskup]] i [[političar]], kulturni radnik i pisac; jedan od najznačajnijih i najuticajnijih [[Hrvati|Hrvata]] [[19. vijek]]a.
Line 27 ⟶ 31:
Porijeklom iz kroatizirane njemačke vojničke porodice iz Osijeka, Strossmayer je rođen [[4. februar]]a [[1815]]. godine u [[Osijek]]u. Strossmayerov pradjed se u Osijek doselio iz Gornje Austrije. U rodnom Osijeku je pohađao narodnu školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj je završio u katoličkom sjemeništu u [[Đakovo|Đakovu]]. Potom je pohađao visoko sjemenište u [[Budimpešta|Budimpešti]] gdje [[1834]]. godine stiče doktorat [[filozofija|filozofije]]. Godine [[1838]]. je zaređen, i dve godine boravi u [[Petrovaradin]]u. Dvije godine kasnije ([[1840]].) odlazi u Augustineum u [[Beč]] i [[1842]]. godine postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na [[Bečki univerzitet|Bečkom univerzitetu]], polaganjem disertacije o problemu crkvenog jedinstva. Od [[1842]]. do [[1847]]. godine [[profesor]] je đakovačkog sjemeništa, a potom je dvije godine u Beču dvorski kapelan i jedan od trojice direktora u ''Augustineumu''. U to doba predavao je i kanonsko pravo na Bečkom univerzitetu.
Kao dvorski [[kapelan]], u periodu od [[1849]]. - [[1859]]. godine, u doba austrijske kontrarevolucije odlučno je bio na strani [[Ban Jelačić|bana Jelačića]]. Od [[1860]]. godine pa narednih 13 godina vođa je Narodne stranke (1860. - 1873.). U doba aktivnog bavljenja politikom smatrao je kako [[Austrija]] mora postati [[federativna država]] u kojoj će svi narodi doći do izražaja. Težio je ujedinjenju južnih Slavena u okviru Austrije pod vlašću Habsburgovaca. Nastojao je Austriji prokrčiti put na slavenskom jugu šireći njenu uticajnu sferu na južnoslavenske zemlje izvan granica austrijske države. Program Strossmayerove stranke bio je u ovom: "Svi Slaveni (južni) ujedinjeni pod [[Habsburgovci|Habsburzima]] i pod [[Papa|Papom]]".
Njegovim posredovanjem došlo je do [[konkordat]]a između [[Vatikan]]a i [[Crna Gora|Crne Gore]] [[1866]]. godine, a radio je na tome da i [[Rusija]] sklopi konkordat s [[Vatikan]]om. Imao je značajnu ulogu u osnivanju [[JAZU]] (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti) 1867. u Zagrebu. Danas ta ustanova nosi ime [[HAZU]] (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Također je igrao veliku ulogu u osnivanju '''[[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog univerziteta]]'''
Kao crkveni [[magnat]] raspolagao je ogromnim bogatstvom. Novčano je pomagao izdavačku djelatnost kao i osnivanje narodnih čitaonica, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim slavenskim zemljama: od [[Slovačka|Slovačke]], [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]] do [[Makedonija|Makedonije]]. Zbog toga ima veliko poštovanje kod mnogih katoličkih [[Slaveni|Slavena]] (u Pragu postoji trg sa njegovim spomenikom).
Line 37 ⟶ 41:
[[Datoteka:Strossmayer, Josip Juraj.JPG|mini|desno|Statua Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu]]
U knjizi historičara [[fratar|fra]] Gavranovića, piše: [[Alojz Boroša]], superior [[časna sestra|časnih sestara]] u [[Zagreb]]u, predlaže [[austrija|austrijskoj]] vladi da u Bosni pokatoliči sve muslimane, i da ih zatim pohrvati, kako bi na taj način suzbili političke aspiracije [[Srbija|Srbije]], pošto su se "ideal srbski" i "srbska vjera" duboko usadile u srce po Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Sloveniji i Južnoj Macedoniji: i svaki austrijski patriot. bio on [[Nijemci|Nijemac]], [[Hrvati|Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]], treba sa ovim da dobro računa".{{Izvor}} Strossmayer
U [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] su bili sa austrijskom okupacijom došli mnogi agilni prijatelji đakovačkog biskupa Strossmayera. Naročito Dlustuš za prosvjetu, Treščec za upravu, Herman za propagandu. Međutim, pored [[ilirski pokret|Ilirstva]] i kasnijeg jugoslavenstva, hrvatski pokret je u Bosni ostao ograničen na čisto katoličke mase.
Line 44 ⟶ 48:
Nakon stvaranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]), stvoren je svojevrstan mit o jugoslavenstvu Strossmayera i njegovog pomoćnika Račkog. U školske udžbenike historije Strossmayer je predstavljan kao apostol jugoslavenstva, kao ideolog nove države. Neki srpski intelektualci su ga po značaju za Srbe čak izjednačavali sa [[Sveti Sava|Svetim Savom]].
Sam biskup Štrosmajer je godine [[1883]]., izjavio da su Srbi glavni neprijatelji Hrvata i time pokazao da se prvi odriče svog jugaslavizma.
== Vanjski linkovi ==
| |||