Razlika između verzija stranice "Željezno doba"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
Jana Ćaćudić..Bg oznake: vraćeno Emoji mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 30:
Na područje Panonije i Podunavlja u ovom periodu dolaze [[Kelti]], zasnovavši plemensku zajednicu [[Skordisci|Skordiska]], koja se zadržala sve do dolaska Rimljana.<ref name="Papazoglu">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/117790882/Autarijati|title= Fanula Papazoglu, -Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |work= AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
== Željezno doba u Bosni i Hercegovini
Društveno politički život vodio je od jačanja lokalnih (rodovskih i uže olemenskih) do nadplemenskih zajednica koje su poznate iz antičkih pisanih izvora: [[Japodi]], [
Privredu karakteriše prestanak nomadskog stočarenja, a zemljoradnja dobiva na važnosti. Nova privredna grana je željezarstvo na čijoj osnovi dolazi do veće proizvodnje oružja, što je imalo socijalne i političke posljedice. Uz željezo obrađuje se [[bronza]] i u manjoj mjeri [[srebro]] (nakit, oruđe, posuđe...). Uz stočarstvo i zemljoradnju, sada i [[metalurgija]] dovode do razvoja trgovine. Mnoga mjesta postaju proizvođački (razvoj zanatstva) i trgovinski centri ([[Gradina Pod (Bugojno)|gradina Pod]]).
Red 37:
U oblasti religije i dalje dominira kult mrtvih. U sjevernim krajevima sahranjivanje je incineracijom (spaljivanje), u južnim inhumacijom. Izbor priloga u grobovima, raznovrsni obredi tokom i nakon sahrane govore o vezi pokojnika i srodnika. Važan podatak o religijskom životu je i otkriće nekoliko svetišta.
Eksploatacija željezne rude u Bosni i Hercegovini počela je tokom IX stoljeća. Poces razvoja proizvodnje oružja i oruđa tekao je postepeno, kao što će teći i proces razvoja kultura željeznog doba. Na istoku se razvila [[Glasinačka kultura]]<ref name="Historija Autarijata">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>.
□Ukratko ja Zivim u Hrvatskoj ad.nepoznata.45 godina.Pisla sam price prije 12 godina moze se naci moje knjige u dvije najstarije knjizare BiH se ne mogu naci u SrB se mogu
Ovo je pisala■Jana Janovićič
== Literatura ==
|