Razlika između verzija stranice "Zagreb"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 5.43.102.127 i vraćeno na izmjenu 3218627 korisnika Rethymno
oznaka: ručno vraćanje
m Treba nam više teksta, a manje slika.
Red 59:
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. Godine [[1994.]] Zagrebproslavio je proslavio 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta sas njegovim imenom.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već [[1094]]. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i [[1242]]. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara [[1877]]. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine [[1850]]. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju, [[(1607]],) i prvu štampariju, [[(1664]]), a grad dobija i univerzitet, [[1669]]. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] - Zagreb - [[Sisak]]) uspostavljena je [[1862]], nakon godinujoš jedne danagodine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija [[1881]].
 
Krajem [[19. vijek]]astoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od [[1921]]. do [[1931]]. broj stanovnika povećanporastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji Zagrebagrada. [[Godine 1926]]. u gradu počinje raditi prva radio-stanicaradiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], [[1947]]. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem [[1950te|1950ih]] održava se1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. [[Godine 1961]]. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso., [[1975]]. otvoren je hotel "Intercontinental", [[1987]]. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
 
ZnačenjeZagreb Zagrebaje znatno jevažan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
 
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, nalaziobio seje u sastavu užeg područja gradaGrada Zagreba.
 
== Geografija ==
ZagrebSmješten se nalazije u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijekeduž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. Zagrebmeridijan se(istok)|16. sastojimeridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijekastoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, ZagrebZagreba zapošljavaradi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog saboraSabora]], hrvatskog[[Predsjednik Predsjednikarepublike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|hrvatske Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda[[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[Istočnajugoistočna Evropa|Istočnejugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku industriju.
 
== Klima ==
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija°C.
 
==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|popisu stanovništva 2011.]]. godine, gradGrad Zagreb imao je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.
 
=== Grad Zagreb ===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001–2001.]</ref>
|-
| [[1857]]. || [[1869]]. || [[1880]]. || [[1890]]. || [[1900]]. || [[1910]]. || [[1921]]. || [[1931]]. || [[1948]]. || [[1953]]. || [[1961]]. || [[1971]]. || [[1981]]. || [[1991]]. || [[2001]]. || [[2011]].
|-
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017
|-
|}
 
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
 
=== Zagreb (naseljeno mjesto) ===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| [[1857]]. || [[1869]]. || [[1880]]. || [[1890]]. || [[1900]]. || [[1910]]. || [[1921]]. || [[1931]]. || [[1948]]. || [[1953]]. || [[1961]]. || [[1971]]. || [[1981]]. || [[1991]]. || [[2001]]. || [[2011]].
|-
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163
|-
|}
 
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>
 
=== Popis [[1991]]. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Line 118 ⟶ 112:
! colspan="1" | Zagreb
|-
| [[1991]].
|-
| {{Tortni grafikon
Line 214 ⟶ 208:
|}
 
===Popis [[1910]]. ===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
Line 300 ⟶ 293:
=== Univerzitet ===
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište''), drugi je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na ''Sveučilištu u Zagrebu''njemu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
 
Na Sveučilištu u Zagrebu, naučnoNaučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3tri umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnomuniverzitetskom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.
 
=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jejest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u sklopuokviru humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište HAZU[[Hrvatska -akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
 
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
 
=== Srednje škole i gimnazije ===
 
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
 
== Galerija ==
 
<gallery mode="packed" heights="120px">
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]]
 
Datoteka:KamenitaZagreb vrataLotrščak NTower 1.jpg|KamenitaKula vrata[[Lotrščak]]
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]]
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|kula "Lotrščak"
Datoteka:HNK_Zagreb_by_nightBanski dvori.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog[[Banski pozorištadvori]]
Datoteka:BanskiThe dvoriZagreb Chatedral 2.jpg|Banski[[Zagrebačka dvorikatedrala]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|ulazUlaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|zgradaZgrada [[JugoslavenskaHrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], danas [[Hrvatska akedemija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|ulaz u groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], danas [[Hrvatska akedemija znanosti i umjetnosti|HAZU]]
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1Ilica.JPGjpg|zgradaPješačka glavnezona željezničkeu stanice[[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|zgradaZgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|zgradaZgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|neboderNeboder "Zagrepčanka"
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|zgradaZgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|zgradaZgrada nacionalne[[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]]
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|rimokatolička[[Crkva crkva "Svsv. Marko"Marka -(Zagreb)|Crkva Markovasv. crkvaMarka]]
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|srpska pravoslavnaPravoslavna crkva "PreobraženjePreobraženja Gospodnje"Gospodnjeg
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|evangelističkaEvangelistička crkva
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|zagrebačka[[Zagrebačka džamija]]
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|zgradaZgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada zagrebačkeZagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|zgradaZgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|muzej[[Muzej "Mimara"]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|koncertna[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|zgradaZgrada rektorataRektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog[[Pravni fakultetafakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|spomenikSpomenik Banubanu [[Josip Jelačić|Jelačiću]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|spomenikSpomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|spomenikSpomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|parkPark [[Zrinjevac]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|botaničkiBotanički vrt
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula "Lotrščak"
Datoteka:Dolac 01.JPG|tržnicaTržnica "Dolac"
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|pješačkaPješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|domDom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|parkPark [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|zagrebačka[[Zagrebačka "Arena"arena]]
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|gradskaGradska saobraćjnasaobraćajna petlja Držićeva-SlavonskaDržićeva–Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|zagrebački plaviPlavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|zagrebačkiZagrebački aerodrom]] "Pleso" u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
 
{{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb,Panorama panoramaZagreba}}
 
== Također pogledajte ==
Line 370 ⟶ 359:
 
== Literatura ==
 
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
 
== Reference ==
{{reflistrefspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zagreb}}
* [http://www.zagreb.hr SlužbeneSlužbeni stranice grada Zagrebasajt]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica gradaGrada Zagreba]
 
{{stub-grad-Hrvatska}}
Line 390 ⟶ 378:
{{Sava}}
 
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih državaZagreb|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:ZagrebGlavni gradovi evropskih država]]