Razlika između verzija stranice "Australopithecus afarensis"

 

[[Kinematika|Kinematička]] [[kompjuter]]ska simulacija funkcionalnih karakteristika kostura dokazuje da je ''A. afarensis'' bio sposoban za dvonožno hodanje na isti način kako to čine recentni ljudi, u uspravnom položaju ili sa savijenim kukovima i koljenima, ali nije mogao imati dvonožni hod u stilu onog kod današnjih [[čimpanze|čimpanzi]]. Uspravni položaj pri dvonožnom hodu bio je puno efikasniji od polupovijenog hoda s povijenim kukovima i koljenima, budući da troši dvostruko manje energije.<ref>http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/mother_of_man1.shtml, BBC – Science & Nature – The evolution of man, Mother of man – 3.2 million years.</ref><ref>https://web.archive.org/web/20071012164551/http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/mother_of_man1.shtm.</ref><ref>http://www.liv.ac.uk/premog/premog-research.htm#backevidence.</ref>

 

''A. afarensis'' je vjerovatno bio okretan u dvonožnom kretanju na kratke distance, a razmak tragova stopala u [[Laetoli]]ju ukazuje da se kretao brzinom od oko 1 [[m/s]] ili brže, što se uklapa u prosječnu brzinu kretanja recentnog čovjeka.<ref>http://www.liv.ac.uk/premog/premog-sup-info-Laetoli.htm.</ref> Ovaj se podatak dovodi u pitanje, jer pronalasci fosilnih stopala pripadnika roda ''Australopithecus'' podižu sumnju da je tragove iz Laetolija ostavio neki od australopiteka, uključujući i ''A. afarensis''. Međutim, mnogo je i onih koji sumnjaju u samu sposobnost ove vrste za dvonožno hodanje, te objašnjavaju da, iako se ''Australopithecus'' mogao kretati dvonožno, njegov hod je bio bitno različit od hoda modernog čovjeka i više je ličio na onaj koji se vidi kod suvremenih robota.