Razlika između verzija stranice "Abiogeneza"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
Datoteka Aleksandr_Oparin_and_Andrei_Kursanov_in_enzymology_laboratory_1938.jpg je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane Nat razlog: per c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Photographs by Pavel Troshkin. |
||
Red 38:
== Hipoteza o primordijalnoj supi ==
Sve do [[1924]]., nije bilo novih značajnijih istraživanja ili teorija o porijeklu života. Tada je [[Aleksandar Ivanovič Oparin]] došao do zaključka da [[kisik]] sprečava sintezu određenih organskih sastojaka, a koji su nužni gradivni blokovi za evoluciju života. U knjizi ''Porijeklo života'', Oparin je predložio da se ''spontana generacija života'' (koju je kao hipotezu svojevremeno napadao [[Louis Pasteur]]) jednom uistinu desila, ali je u sadašnjim uslovima nemoguća, jer su se oni iz ranog perioda postojanja Zemlje bitno izmijenili te bi postojeći organizmi odmah konzumirali bilo kakav spontano nastali organizam. Oparin je tvrdio da se prasupa organskih molekula može stvoriti u [[atmosfera|atmosferi]] bez kisika uz pomoć [[sunce|sunčeve svjetlosti]]. Te bi se molekule mogle kombinovati na još složenije načine, sve dok ne bi nastale kapljice [[koacervat]]a. Takve kapljice bi narastale međusobnim spajanjem i razmnožavale se putem fisije u kapljice kćeri, pa tako imale primitivni [[metabolizam]], u kojem bi preživjele strukture koje pridonose integritetu ćelije, a izumrli oni koji nemaju takva svojstva. Mnoge moderne teorije o nastanku života, kao razumno polazište, uzimaju Oparinove ideje.
U nešto zrelijem obliku, [[Robert Shapiro]] je sažeo teoriju primordijalne supe Oparina i J.B.S. Haldanea:
| |||