|
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''Planinarstvo''' je organizovana djelatnost ljudi koji se kreću snagom vlastitih nogu po planinama radi radi ličnog zadovoljstva.
<ref name="Planinarstvo">{{Cite web |url= https://www.hps.hr/skolovanje/Planinarska%20organizacija.pdf |title=Šta je planinarstvo?|work=Planinarski savez Hrvatske |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> Ono objedinjuje sve čovjekove djelatnosti direktno ili indirektno vezane uz kretanje u planinskim predjelima, predstavlja izbor, odluku ili filozofiju - čitav niz aktivnosti koje savremenom čovjeku život čini ugodnijim, zdravijim i ispunjenijim misijom hodoljublja, prijateljstva i poštivanja.
<ref name="PlaninaBiH">{{Cite web |url= https://psbih.ba/sta-je-planinarstvo/ |title=Šta je planinarstvo |work=Planinarski savez Bosne i Hercegovine |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>
Međunarodna klasifikacija sporta -''SportAccord'' – obuhvata i planinarstvo jer ima sportska obilježja: ima učinak na zdravlje, traži fizičku spremnost, izdržljivost, samodisciplinu, timski rad, ovladavanje posebnim vještinama.
Planinarstvo je i oblik kulture, jer planinari
* istražuju i otkrivaju zanimljivosti planinskih područja
* prenose iskustva putem predavanja, izložbi, knjiga, stručnih članaka u novinama i časopisima.
* stoljetnim istraživanjem planinske prirode dali su zapažendoprinos kulturi i znanosti (botanika, geografija itd.)
Planinarstvo se uslovno može smatrati oblikom turizma jer obuhvata putovanja bez materijalnog cilja.
Temelj i osnova planinarenja odnos je prema drugim ljudima, prema životinjama, biljkama i cjelokupnoj neživoj prirodi. Iako ljudi u planine odlaze iz raznoraznih motiva, svaki odlazak podrazumijeva solidarnost, briga za drugoga, požrtvovnost (u smislu žrtvovanja vlastite komocije), tolerancija i suosjećanje. Time je ujedno svaki planinar na sebe primio obvezu promovisanja svih tih vrijednosti. Planinarstvo je ozbiljna životna filozofija koja u svakome od nas nastoji na što potpuniji način ostvariti ono najbolje za nas, za druge oko nas i prirodu kao cjelinu.<ref name="Eterović">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/25984997/O_mogu%C4%87nosti_filozofije_planinarstva_ili_o_planinarstvu_kao_filozofiji_Igor_Eterovi%C4%87_?auto=download |title=Igor Eterović - O mogućnosti filozofije planinarstva ili o planinarstvu kao filozofiji |work=Planinarsko društvo »Opatija«, Hrvatska |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>
== Alpinizam ==
{{Glavni|Alpinizam}}
Najviši stepen dostignuća u planinarstvu predstavlja alpinizam. To je kretanje čovjeka u stjenovitim planinama — Alpama i sličnom gorju, pri čemu se ne koriste planinarski putevi za uspon na vrhove nego slobodne stijene u raznim smjerovima. Alpinizam zahtijeva stalnu fizičku i psihičku kondiciju, veliko iskustvo, poznavanje tehnike penjanja i drugih faktora neophodnih za sigurno i uspješno svladavanje prepreka na usponu.
== Organizovanje ==
Historija organiziranog planinarstva u svijetu započinje 1857. god. kada je u [[London]]u osnovan ALPINE CLUB kao prva planinarska organizacija u svijetu. Godine 1874. godine osnovano je Hrvatsko planinarsko društvo u [[Zagreb]]u, kao dvanaesto društvo – savez u svijetu.<ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/120-godina-planinarstva-u-bih/26011 120 godina planinarstva u BiH - Bljesak info]</ref>
Međunarodna planinarska asocijacija (Union Internationale des associations d’alpinisme – UIAA) ima sjedište u [[Bern]]u, [[Švicarska]]
Članica je Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) i bavi se standardizacijom opreme, stručnih tehnika i edukacije.
=== Planinarski savez Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Planinarski savez Bosne i Hercegovine}}
[[Planinarski savez Bosne i Hercegovine]] je krovna planinarska organizacija, osnovan Zajedničkim sporazumom članova Saveza, usvojenim na Osnivačkoj skupštini održanoj dana. 06.12.2008. godine. To je dobrovoljna, interesna, nevladina, vanstranačka organizacija, koja po osnovi dobrovoljnosti okuplja udruženja – planinarska društva, planinarske specijalističke organizacije – stanice Gorske službe spašavanja i klubove na teritoriji Bosne i Hercegovine. Osnovni ciljevi Saveza je da stvara uslove za razvoj i unapređenje organiziranog rada u svim granama planinarstva: visokogorsko planinarenje, ekspedicionizam, alpinizam, spasavanje u planinama, sportsko penjanje, turno skijanje,
planinski biciklizam, planinarska orijentacija, vodička služba, speleologija, planinarska rekreacija i druge grane u planinarstvu.
U septembru 2015. god. na [[Trebević]]u je održana ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine. Čine ga sva tri postojeća planinarska saveza BiH, a koji su registrovani kod ministarstava pravde na entiteskim nivoima.
* Planinarski savez Federacije Bosne i Hercegovine
* Planinarski savez Herceg Bosne
* Planinarski savez Republike Srpske<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/ujedinjeni-planinarski-savezi-u-bih-planine-nisu-mjesto-gdje-se-vodi-politika/151105077 Ujedinjeni Planinarski savezi]</ref>
PSBiH punopravna je članica međunarodnih planinarskih asocijacija i to:
* UIAA ( International Mountaineering and Climbing Federation-Međunarodna planinarska i alpinistička federacija ) ;
* IKAR/CISA ( The International Commission for Alpine Rescue - Međunarodna komisija za alpsko spašavanje );
* ERA( Europion Ramblers Association - Europska pješaćka asocijacija).
* BMU (Balkan Mountain Union-Balkanska planinarska unija)
== Komisije ==
* Komisija za akcije i pohode
* Komisija za ekspedicije
* Komisija za turno i planinarsko skijanje
* Komisija za speleologiju
* Komisija za planinski biciklizam
* Komisija za rad sa omladinom
* Komisija za vodiče
* Komisija za alpinizam
* Komisija za planinarske staze
* Komisija za planinarske objekte
* Komisija za orijentaciju
* Komisija za priznanja
* Komisija za statutarnu i normativnu djelatnost
* Komisija za sportsko penjanje
* GSS (Gorska služba spasavanja)
* Komisija za propagandu i marketing
* Komisija za međunarodne veze
== Planinarski objekti ==
* Planinarski domovi (stalno otvoreni): Hrasnički stan - [[Igman]], Sitnik - [[Bjelašnica]], Bijele vode - Bjelašnica, Brezovača - Hadžići, Zabrđe - Vitez, GSS stanica Travnik - [[Vlašić]], Nedim Pilav Jogi - Goražde, Vilinac - [[Čvrsnica]], Plasa - Čvrsnica, Jasenica - Gradačac, Nusret Džakmić Nuki - Olovo, Javorje - [[Konjuh]], Ibrahim Fejzić Deda - Kraljevac, Ošve - Maglaj, Bočica - Kakanj, Rosinj - [[Vranica]], Augustin Tvrtković - [[Lopata]], Lipci - Srebrenik, Duboka - Bugojno, Ćusine - Jajce, Javorje - Vareš, Gorani - Visoko, [[Pogorelica]], Njivice - Živinice, [[Ozren]], Lisac - Zenica, Pepelari - Zenica, Smet - Smetovi Zenica, Muta - Smezovi Zenica<ref name="Domovi">{{Cite web |url=https://psbih.ba/planinarski-objekti/ |title=Planinarski objekti |work= Planinarski savez BiH |accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
* Planinarske kuće (otvoreni prema potrebi): Podgradina - Bjelašnica, Prijatelj prirode - Malo polje Igman, Svatovac - Lukavac, Jezerce - Prenj,
* Planinarska skloništa (nezaključani objekti): Armin Gazić Mućak - Velež
== Evropski pješački putevi E-6 i E-12 ==
Na Evropskom nivou 1969. godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] je osnovana Evropska pješačka asocijacija (ERA-Europian rambler's Association). Okuplja 58 organizacija iz 28 država sa više od 6 miliona članova. Bosna i Hercegovina se pridružila ovoj evropskoj asocijaciji kroz nacinalno članstvo PS BIH 2009. godine. Evropske pješačke puteve čini mreža 12 dugih planinarskih puteva koji prolaze kroz evropski kontinent sa sjevera, od vrha Skandinavije i Škotske do [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]] i [[Kipar|Kipra]] na jugu, te od Pirinejskog poluostrva do istočnih granica Evrope, [[Balkan]]a i [[Crno more|Crnog mora]].
Područjem BiH prolaze dva međunarodna evropska pješačka koridora, E-6 od sjeverozapada do jugoistoka BiH (kontinentalni pravac) i E-12 južni primorsko-priobalni pravac i Hercegovina. Trasiranje i izgradnja evropskih pješačkih puteva kroz BiH predstavlja i obavezno uvođenje ''zelenih klauzula'' u sve segmente ekonomskog i socijalnog života.
== Planinarska oprema == ▼Planinari za svoje djelovanje trebaju primjerenu planinarsku i alpinističku opremu opremu. Oprema uključuje: ▼* Odjeću i obuću koja alpiniste štiti od meteoroloških utjecaja sunca, vjetra, vlage, hladnoće kao i zaštita od abrazivnog djelovanja stijene po kojoj se kreću. ▼* Alpinistički alati (oruđa) koja alpinistima omogućavaju rješavanje zahtjeva tokom uspona na relativno siguran način. ▼
'''Alpinizam''' je podvrsta [[Planinarstvo|planinarstva]] i predstavlja skup psihofizičkih tehnika koje čovjeku omogućuju da se uspne na najviše i najnepristupačnije [[planina|planinske]] visove i [[stijena|stijene]]. To je penjanje po neoznačenim i neosiguranim strmim stijenama, pri čemu se za uspon i osiguranje upotrebljava alpinistička oprema i tehnika. Alpinistički smjerovi većinom nisu uređeni sa stalno postavljenom opremom, već ih penjači djelomično ili potpuno sami opremaju i raspremaju tokom uspona. Smjerovi razlikuju se po dužini (visini) i ocjeni smjera prema UIAA ljestvici.<ref>[https://www.hps.hr/specijalisticke-djelatnosti/alpinizam/ Alpinizam - Hrvatski planinarski savez]</ref>
Vrh [[Matterhorn]] dugo je odolijevao, sve dok uspješan uspon nije izvela [[Velika Britanija|britanska]] alpinistička ekspedicija koju je vodio [[Edward Whymper]] [[1865]]. Pri silasku poginula su četiri člana ekspedicije. Tri dana kasnije na vrh se popela i italijanska ekspedicija, koju je vodio [[Giovanni Antonio Carrel]].
Razvoj zimskog alpinizma i skijanja započeo je 50-ih godina XIX vijeka. Pred početak prvog svjetskog rata klasični alpinizam dostigao je vrhunac. Penjači su postali virtuozi u slobodnom penjanju. Dominira penjanje u suhoj stijeni.
Prve ekspedicije na [[Himalaji|Himalaje]] organizirao je Englez W. Conway 1892., a 1898. i na [[Andi|Ande]]. Članovi francuske ekspedicije M. Herzog i L. Lachenal osvojili su 1950. himalajski vrh [[Annapurna|Annapurnu]] (8078 m). Najviši vrh na svijetu, [[Mount Everest]] (8848 m), prvi su 29. V. 1953. osvojili [[Novi Zeland|novozelandski]] alpinist [[Edmund Hillary]] i Šerpa [[Norgay Tenzing]], i to kao članovi britanske ekspedicije koju je predvodio J. Hunt. U maju 1975. taj je vrh osvojila i prva žena, Japanka [[Junko Tabei]]. Za razliku od svih dotadašnjih alpinista, [[Reinhold Messner]] i [[Peter Habeler]] uspeli su se 8. V. 1978. na »krov svijeta« bez boca s kisikom. ▼
=== Tehnički alpinizam ===
Početkom XX vijeka osvojeni su skoro svi vrhovi Evrope. Vrijeme između dva rata predstavlja najzanimljiviji period evropskog alpinizma. To je početak modernog alpinizma i doba tehničkih pomagala. Počinju se tražiti nove mogućnosti uspona na vrh — preko stijena. U početku biraju se najlogičniji pravci koji su teški i zahtijevaju znanje penjačke tehnike. Pojavom tehničkih pomagala evropski alpinizam usmjeren je prema tehničkom alpinizmu.
Tehnika i tehnička pomagala postala su sve dominantnija. Konstruirani su prvi klinovi i izmišljeno niz tehničkih zahvata koji su omogućili svladavanje teških detalja stijene: prevjesa, stropova, kamina, glatkih ploča i sl.
Šezdesetih godina XX stoljeća započelo se sa zimskim usponima. Najprije su se ponavljali ljetni smjerovi. Na penjačkim usponima ponovo ima problema i nepoznanica, što daje novu draž. Pristupi stijeni su teži, temperature niske, penjanje je sporije, penjaču se pružaju veće mogućnosti za estetsko uživanje te za razvijanje novih fizičkih i moralnih odlikaosobina. Zatim su slijedili prvenstveno zimski smjerovi.
Tako su svladane najteže stijene Evrope: Eiger, Matterhorn i Grandes Jorasses. U sjeni tih giganata odvijala se borba i u ostalim stijenama koje po svojim problemima i teškoćama ne zaostaju mnogo iza »tri problema« Alpi.
▲Takvi usponi često služe kao priprema za još teže uspone u Himalaje ili Ande. Prve ekspedicije na [[Himalaji|Himalaje]] organizirao je Englez W. Conway 1892., a 1898. i na [[Andi|Ande]]. Članovi francuske ekspedicije M. Herzog i L. Lachenal osvojili su 1950. himalajski vrh [[Annapurna|Annapurnu]] (8078 m). Najviši vrh na svijetu, [[Mount Everest]] (8848 m), prvi su 29. V. 1953. osvojili [[Novi Zeland|novozelandski]] alpinist [[Edmund Hillary]] i Šerpa [[Norgay Tenzing]], i to kao članovi britanske ekspedicije koju je predvodio J. Hunt. U maju 1975. taj je vrh osvojila i prva žena, Japanka [[Junko Tabei]]. Za razliku od svih dotadašnjih alpinista, [[Reinhold Messner]] i [[Peter Habeler]] uspeli su se 8. V. 1978. na »krov svijeta« bez boca s kisikom[[kiseonik]]om.
Ideja o zimskom osvajanju najviših himalajskih vrhova pojavila se 1970. godine. Prvi zimski uspon u Himalajima izveli su poljski alpinisti na Nosaq (7492 m) u Hindukušu a i najviši vrh svijeta, Mount Everest, također su zimi osvojili Poljaci (17. februara 1980. god - Andrzej
2awada).
=== Slobodno penjanje ===
Slobodno penjanje je takvo penjanje, kod kojeg se pri napredovanju ne koriste tehnička pomagala (klinovi, ljestve, manevriranje užetima i sl.) Pri svladavanju koriste se klin i uže dužih i teških detalja samo kao preventiva za slučaj pada. Uže mora slobodno teći, a penjač se treba odmarati bez korištenja klina ili užeta.
Iz klasičnog alpinizma razvio se [[sport]] pod nazivom slobodno penjanje, čija se natjecanja održavaju na vještačkim stijenama, u dvoranama. Natjecatelji se penju bez upotrebe alpinističke opreme, koristeći samo snagu mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata.
<ref name="Plaalp">{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989|accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
Kao logička posljedica razvoja slobodnog penjanja pojavila su se i natjecanja u sportskom penjanju čija se natjecanja održavaju na vještačkim stijenama, u dvoranama. Natjecatelji se penju bez upotrebe alpinističke opreme, koristeći samo snagu mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata. Visina stijene kreće se od 15 do 30 m. Određena su i odgovarajuća pravila u okviru UIAA. <ref name="Plaalp">{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989|accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
▲== Planinarska oprema ==
▲Planinari za svoje djelovanje trebaju primjerenu planinarsku i alpinističku opremu opremu. Oprema uključuje:
▲* Odjeću i obuću koja alpiniste štiti od meteoroloških utjecaja sunca, vjetra, vlage, hladnoće kao i zaštita od abrazivnog djelovanja stijene po kojoj se kreću.
▲* Alpinistički alati (oruđa) koja alpinistima omogućavaju rješavanje zahtjeva tokom uspona na relativno siguran način.
== Reference ==
{{Refspisak}}
| 