Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Calvin Coolidge"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 30:
| web_stranica =
}}
'''John Calvin Coolidge Jr.''' (Džon Kalvin Kulidž mlađi) ([[Plymouth (Vermont)|Plymouth]], [[Vermont]], [[4. juli]] [[1872]]. - [[Northampton (Massachusetts)|Northampton]], [[Massachusetts]], [[5. januar]] [[1933]].) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] političar, najpoznatiji po tome što je bioi 30. [[predsjednik SAD]].
 
John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na [[Amherst College]]u u [[Massachusetts]]u studirao pravo. Diplomirao je godine [[1895]]. i nakon toga je otišao u [[Northampton (Massachusetts)|Northampton]] gdje se počeo baviti advokaturom.
 
Godine [[1899]]. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Slijedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu.
 
Godine 1905. Coolidge se oženio za [[Grace Goodhue Coolidge|Grace Anna Goodhue]], učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima.
 
Coolidge je [[1907]]. izabran za zastupnika u [[Državna skupština Massachusettsa|skupštini Massachusettsa]], a godine [[1910]]. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u [[Senat Massachusettsa|državni senat]], gdje je od [[1914]]. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine [[1917]]. postao je [[Viceguverner Massachusettsa|viceguverner]], a [[1919]]. godine [[guverner Massachusettsa]].
 
Coolidge kao član [[Republikanska stranka SAD|Republikanske stranke]] formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno učestvovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje [[Nacionalna garda|Nacionalne garde]] u [[Boston]] kako bi se slomio štrajk tamošnje policije.
 
Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji [[1920]]. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog [[Warren G. Harding|Warrena G. Hardinga]]. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik.
 
Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je [[3. august]]aaugusta [[1923]]., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u [[Washington D.C.|Washingtonu]] je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda [[William Howard Taft|Williamom Howardom Taftom]].
 
Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s [[laissez faire]] politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva [[Američki Indijanci|Indijancima]] u tadašnjim rezervatima godine [[1924]].
 
Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. [[Demokratska stranka SAD|Demokrati]], podijeljeni po pitanju [[prohibicija|prohibicije]] i odnosa prema [[Ku Klux Klan]]u, ali mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom [[John W. Davis|Johnom W. Davisom]] te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u historiji.
Red 54:
Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora [[Briand-Kellogov pakt]]a kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova.
 
Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu ''[[Burne dvadesete|Burnih dvadesetih]]'', u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima [[1928]]. godine.
 
Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u [[Željeznička komisija SAD|Željezničkoj komisiji]], kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine [[1929]]. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine [[1932]]. bio je duboko razočaran pobjedom [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]] na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko sedmica kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.
 
== Vanjski linkovi ==
Red 76:
 
{{DEFAULTSORT:Coolidge, Calvin}}
[[Kategorija:Američki predsjednici|Coolidge, Calvin]]
 
[[Kategorija:Rođeni 1872.]]
[[Kategorija:Umrli 1933.]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Calvin_Coolidge"