Razlika između verzija stranice "Matterhorn"

'''Matterhorn''' ([[italijanski{{it|ital.]] ''(Monte) Cervino'', ''Cervino''}}; na [[francuski jezik{{fr|fra.]] ''Mont Cervin''}}, ''Le Cervin'') sa svojih 4.478 metaram visine jeste jedan je od najviših vrhova u [[AlpiAlpe|AlpimaAlpama]]. Zbog svog jedinstvenog izgleda i historijehistorijata pokušaja penjanjauspona na njegov vrh, Matterhorn je jedna od najpoznatijih planina na cijelom svijetu i jedan od zaštitnih znakova [[Švicarska|Švicarske]].

PlaninaSmješten se nalazije u valižanskim Alpima između mjesta [[Zermatt]]a i [[Breuil-Cervinia|Breul-Cervinije]], na samoj[[Granica između Italije i Švicarske|granici]] između Švicarske i [[Italija|Italije]]. Istočna, sjeverna i zapadna strana Matterhorna leže na švicarskoj teritoriji, dok seje južna strana nalazi u Italiji.

U lokalnim [[dijalekt]]ima [[njemački jezik|njemačkog jezika]] za Matterhorn se koristi izraz ''ds'Hore'', koji, također, znači "rog".

Već 1857. zabilježene su prve planinarske ekspedicije koje su pokušavale dostići vrh Matterhorna. Ove su ekspedicije startale uglavnom s italijanske strane. [[Englezi|Englez]] [[Edward Whymper]] pri jednom je takvom pokušaju pao je u provaliju duboku 60 m.

[[John Tyndall]] uspio je 1862. zajedno ssa četiri vodiča uspio stići do jugozapadnog ramena, koje se danas naziva ''Pic Tyndall''. Zbog jakovrlo zahtjevnog terena ekspedicija se nakon dostizanja ove tačke vratila nazad.

Dana 14. jula 1865. sedmočlana je Whymperova grupa, kao prva u historiji, uspjela je dostići vrh Matterhorna. Whymper je bio prvi koji se uspeo na vrh. Nakon njega su se uspeli vodič Michel Croz iz [[Chamonix]]a, tri Engleza: svećenik Charles Hudson, lord Francis Douglas i D. Robert Hadow, te vodiči iz Zermatta Peter Taugwalder (otac) i Peter Taugwalder (sin). Na putu prema vrhu otkrili su grupu koju je vodio Carrel. Prilikom spuštanja Croz, Hadow, Hudson i Douglas skliznuli su preko sjevernog zida i poginuli na licu mjesta. Tri leša su nekoliko dana kasnije pronađenanađena su na glečeruledniku dok tijelo lorda Francisa Douglasa nije nađeno ni do danas.

Tri dana nakon Whympera i Carrelova grupa uspjela je dostići vrh. Pritom su se s italijanske strane prebacili preko zapadnog zida do grebena Zmutta (taj prolaz se danas se zove Carrelova galerija).

Najveći broj uspona na Matterhorn do danas ima vodič Ulrich Inderbinen: na vrh Matterhorna uspeo se ukupno 371 put, a posljednji putto mu je toposljednji put uspjelo s 89 godina.

Uspon na Matterhorn, izveli su zajedno [[Muhamed Šišić]] i [[Muhamed Gafić]] u julu 1971. god. Bio je to [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|prvi bosanskohercegovački uspon]] na ovaj vrh.<ref>[{{cite web |url= https://www.bhdani.ba/portal/clanak/328/arhiva/prvo-bosanskohercegovacko-osvajanje-matterhorna- |title= Prvo bosanskohercegovačko osvajanje Matterhorna -|work= DANI[[Dani (časopis)|Dani]] |date= 26. 9. 2003 |accessdate= 28. 9. 2020}}</ref>

Godine 1950. godine grof Dino Lora Totino planirao je izgraditi žičaru iz italijanskog mjesta Cervinia do vrha Matterhorna. Alpski muzej u Zermattu je povodom tog plana skupio 90.000 potpisa ljudi koji su se protivili ovom planu i uputio protest italijanskoj vladi. Ova inicijativa imala je uspjeha te je Matterhorn proglašem zaštićenim prirodnim čudom.

Godine 1959. godine u [[Disneyland|Disneylandu]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]] izgrađena je kopija Matterhorna u omjeru 1:100.

Od 1865. prekoviše od 450 planinara izgubilo je život pri usponu na Matterhorn. To je više nego na bilo kojoj drugoj planini na svijetu.