Razlika između verzija stranice "Vjetrenjača"

'''Vjetrenjača''' se prvenstveno odnosi na [[Mlin|mlin]] koji pretvara [[Energija vjetra|energiju vjetra]] u [[Rotaciona energija|rotacionu energiju]] pomoću krila koja se nazivaju jedra.<ref>{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/Mill |title=Mill definition |publisher=Thefreedictionary.com |date=|accessdate=15. 8. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/windmill |title=Windmill definition stating that a windmill is a mill or machine operated by the wind |publisher=Merriam-webster.com |date=31. 8. 2012 |accessdate=15. 8. 2013}}</ref> Vjetrenjače su se prvi put pojavile u [[Perzija|Perziji]] u 9. vijeku nove ere.<ref>Glick, Thomas F., Steven Livesey, and Faith Wallis. Medieval science, technology, and medicine: an encyclopedia. Routledge, 2014, 519</ref><ref>[https://www.engr.psu.edu/mtah/articles/geography_landscape_mills.htm#wind Geography, Landscape and Mills – Pennsylavania State University]</ref> Vjetrenjače se, pored [[vodenica]] koje koriste [[Hidroenergija|hidroenergiju]], do pronalaska [[motor]]a, smatraju za prve ili rane motore predindustrijskog doba. Najviše su korištene kao mlin za mljevenje žitarica, pumpa za vodu ili pumpna stanica, potom za obradu - pilana i mlin za ulje.

 

Mlinar koji je radio u vjetrenjači zvao se vjetrenjar ili vjetrenjičar. Iako su nastale po uzoru na holandske, uglavnom drvene, panonsko-vojvođanske vjetrenjače sa dvoje vrata i sa po dva ili tri prozora razlikuju se po tome što su zidane građevine. Vjetrenjače su zidane u obliku zaobljene [[Kupa (geometrija)|kupe]], nekoliko mjeseci, obično jedno ljeto, u čemu je pomagalo cjelo selo. Tom prilikom bi se ugradile pečene opeke i nepečeni čerpići. Kompletan mehanizam vjetrenjače izuzev kamena, bio je izgrađen od drveta. Krila su izgrađena od čamovine u obliku širih merdevina, sva četiri krila učvršćena su na bagremovom krstaku i to se sve okreće na debeloj osovini - vretenu. Unutar same vjetrenjače, uz pomoć drvenih zupčanika, obrtanje se prenosi na vertikalnu osovinu ili popu. Pri dnu vjetrenjače, gdje se nalazi glavni mehanizam za mljevenje, postavljen je na „popi" veliki zupčanik, brzo kolo, i nešto više manji zupčanik - sporo kolo. U vjetrenjači postoje tri kamena. Ako je slab vjetar radio je samo jedan kamen, pri jačem vjetru uključio bi se i drugi kamen, a pri snažnom vjetru radilo bi sva tri kamena. Kamen je uvjek morao biti obrađen. Njegova masa je iznosila 1.300 kg. Gornji dio vjetrenjače sa krovom bio je pokretan, i sa strane je imao dva dugačka drveta tzv. kurjake, uz pomoć kojih su vjetrenjičari krila usmjeravali tačno prema vjetru, a pravac vjetra su pored ostalih načina tačno određivali i pomoću vjetrokaza „petla" postavljenog na vrhu vjetrenjače.

[[Datoteka:Šušara Vetrenjača.JPG|mini|lijevo|150px|Vjetrenjača za pumpanje vode iz 1900. godine u selu [[Šušara]], [[Deliblatska pješčara]], [[Banat|Južni Banat]]. Projektantski biro [[Gustave Eiffel]]. Restaurirana 2011/12. godine. Ovakve vjetrenjače su bile najmasovnije na stočarskim farmama u suhim predjelima [[Amerika|Južne i Sjeverne Amerike]], kao i u [[Australija|Australiji]].]]

 

Od početka [[Prva industrijska revolucija|industrijskog doba]] do danas upotreba mehaničkih vjetrenjača u svijetu je skoro potpuno prestala zbog širenja [[Parna mašina|parne mašine]] i kasnije, [[Električni motor|električnih motora]] i [[Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem|motora sa unutrašnjim sagorijevanjem]]. Krila ili jedra su u prošlosti bili prekriveni [[platno]]m, [[Trska|trskom ]] ili drvenim pločicama, a u novije vrijeme se uglavnom koristi [[Elisa|elisa (propeler)]] od metala ili plastične mase, koja ima bolju efikasnost. U Holandiji i danas postoji značajan broj tradicionalnih vjetrenjača, a građani im pružaju podršku tako što kupuju njihovo [[brašno]]. Male vjetrenjače jednostavne konstrukcije sa više lopatica za pumpanje vode masovno su se koristile širom [[SAD]] od 1870. do 1970. godine. Procjenjuje se da je u tom periodu instalirano oko šest miliona vjetrenjača. Jedan takav tip vjetrenjače nalazi se u selu [[Šušara]] u Deliblatskoj pješčari, a potiče sa početka 20. vijeka.