Razlika između verzija stranice "Giuseppe Garibaldi"

Godine [[1854]]. pomogao je Pijemontu u ratu protiv Austrije, predvodeći dobrovljačke jedinice. U tim ratnim sukobima njegove snage zauzele su mjesta [[Varese]] i [[Como]]. U maju [[1860]]. Garibaldi izvodi svoj najveći poduhvat i legendarni pohod: osvajanje Sicilije i [[Napulj]]a. Ovoga puta nije imao vladinu podršku, ali premijer [[Camillo Benso di Cavour|Cavour]] i kralj [[Victor Emmanuel II.]] nisu se usudili zaustaviti popularnog junaka. Kralj i premijer bili su mu spremni pomoći, ali samo pod uvjetom da se poduhvat pokaže uspješnim. Dana [[6. maj]]a s 1.000 crvenih košulja (pripadnika Gaibaldijevih dobrovoljačkih snaga) ulazi u mjesto Marsala na Siciliji, a [[11. maj]]a Garibaldi se proglasio diktatorom Sicilije u ime kralja Victora Emmanuela II. U [[bitka kod Clatafimija|bici kod Clatafimija]] 30. maja njegove gerilske snage porazile su regularnu vojsku napuljskog kralja. Nakon osvajanja [[Palermo|Palerma]] premijer Cavour odlučio je Garibaldiju pružiti pomoć, ali tek tajnu pomoć.

 

Nakon osvajanja Sicilije prelazi na kontinentalni dio Italije i 7. septembra 1860. trijumfalno ulazi u Napulj. Tad uvodi političke reforme, dijeli zemlju seljacima ali umjesto proglašavanja republike dobrovoljno ustupa vlast monarhistima u uvjerenju kako će [[Savojska dinastija]] ujediniti Italiju. Međutim njegova vojska je raspuštena, a on udaljen na otočić [[Caprera]]. No, Garibaldi nije prestao s borbom. Godine 1862. i [[1867]]. u nekoliko navrata pokušava zauzeti [[Rim]] i osloboditi ga [[papa|papinske]] vlasti. U prvom pokušaju je ranjen, a u oba uhapšen. U prvom pokušaju [[1862]]. italijanska vlada morala je zaustaviti Garibaldija u strahu od međunarodnih posljedica koje bi uslijedile nakon svrgavanja papinske vlasti. Sudjeluje i u [[francusko-pruski rat|francusko-pruskom ratu]] (1870. - 1871.) kada predvodi grupu dobrovoljaca (u kojoj su bili i njegova dva sina) koji podržavaju novu francusku republiku.