Razlika između verzija stranice "Carstvo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 2:
{{Drugo značenje|Carstvo (čvor)}}
{{Osnovni oblici vladavine}}
'''Carstvo''' je [[suverena država]] koja se sastoji od nekoliko teritorija i naroda koji podliježu jedinstvenoj vladajućoj vlasti, često i [[Car|caru]]. Carstvo može biti sastavljeno samo od susjednih teritorija, poput [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ili [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]], ili može obuhvatati teritorije koje su daleko od "matične" države carstva, poput [[Kolonijalno carstvo|kolonijalnog carstva]]. Osim formalnije upotrebe, riječ carstvo se može kolokvijalno odnositi i na veliko poslovno preduzeće (npr. [[Transnacionalna korporacija|Transnacionalnu korporaciju]]), političku organizaciju koju kontrolira pojedinac (politički šef) ili grupu (politički šefovi). Koncept carstva je povezan sa drugim konceptima poput [[Imperijalizam|imperijalizma]], [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i [[Globalizacija|globalizacije]], pri čemu se imperijalizam odnosi na stvaranje i održavanje nejednakih odnosa među narodima, a ne nužno i na politiku države na čijem je čelu car ili carica. Carstvo se često koristi kao izraz za opisivanje nezadovoljstva u nadmoćnim situacijama.
Postoje dva glavna načina uspostavljanja i održavanja imperijalne političke strukture; kao teritorijalno carstvo izravnog osvajanja i kontrole sa silom i kao prisilno, [[Hegemonija|hegemonističko]] carstvo indirektnog osvajanja i kontrole sa snagom. Prva metoda pruža veću počast i direktnu političku kontrolu jer ograničava dalje širenje i apsorbira vojne snage u fiksne garnizone. Druga metoda pruža manju počast i indirektnu kontrolu jer koristi vojne snage za daljnje širenje. Teritorijalna carstva, poput [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog carstva]] i [[Medijsko carstvo|Medijskog carstva]], imaju tendenciju osvajanja susjednih teritorija. Ovaj izraz se povremeno primjenjuje na [[pomorske republike]], poput [[Atina (polis)|Atine]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog carstva]], sa labavijim strukturama i raštrkanijim teritorijama koji se sastoje od mnogih ostrva i drugih oblika posjeda koji zahtijevaju stvaranje i održavanje moćne mornarice. Postoje i carstva, poput [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]], koja biraju cara glasovima vojvoda na carskim izborima.
== Definicija ==
Carstvo je skup mnogih odvojenih država
[[Tom Nairn]] i [[Paul James]] carstva definiraju kao politike koje "proširuju odnose moći preko teritorijalnih prostora nad kojima nemaju pravni ili legalni suverenitet i gdje u jednom ili više domena ekonomije, politike i kulture stiču određenu mjeru opsežne hegemonije nad tim prostorima u svrhu izdvajanja ili prikupljanja vrijednosti." [[Rein Taagepera]] je definirao carstvo kao "relativno veliki suvereni politički entitet čije komponente nisu suverene". Osim toga, carstva se mogu širiti i kopnom i morem. [[Stephen Howe]] primjećuje da kopnena carstva može karakterizirati širenje po terenu "protežući se direktno prema prvobitnoj granici", dok morska carstva može karakterizirati kolonijalna ekspanzija i izgradnja carstva "od strane sve snažnije mornarice". Međutim, ponekad je carstvo samo semantička konstrukcija u kojoj vladar ima samo titulu "cara". Ovo političko uređenje nad kojim vladar vlada logično postaje "carstvo", uprkos tome što nema dodatni teritorij ili hegemoniju. Primjeri ovog oblika carstva su [[Centralnoafričko carstvo]], [[Korejsko carstvo]], [[Vijetnamsko carstvo]], [[Mandžukuo]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačko carstvo]].
== Također pogledajte ==
|