Razlika između verzija stranice "Gazi Husrev-beg"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Proširenje stranice i dodavanje novih dokumenata i podataka Gazi Husrev-bega
m Vraćene izmjene korisnika Vedib (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Grivic Laskov
oznaka: vraćanje
Red 1:
{{Infokutija osoba
| ime = Gazi Husrev-beg
| slika = Gazi.Husrev.begGazi_Husrev-begovo_turbe.jpg
| alt_slike =
| opis = CrtežTurbe Gazi Husrev-bega ispred(desno) svojeu haremu njegove džamije 16st.u Sarajevu
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = 1480.
| mjesto_rođenja = [[Serres]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti = 1541.
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena =
| zanimanje = [[Vojskovođa]]
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajni_radovi =
| supružnik =
| nagrade =
| veb-sajt =
| potpis =
}}
[[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|225x225px200px|mini|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu (slika iz 1900.)]]
'''Gazi Husrev-beg''' ([[1480]]-[[1541]]), jeste [[BošnjaciBosanci|bošnjačkibosanski]] gazija i [[beg]]<ref>{{Cite web|title = O vakufu|url = http://vakuf-gazi.ba/index.php/o-vakufu|website = vakuf-gazi.ba|accessdate = 2016-02-20}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ghb.ba/historijat |title=Historijat |work=ghb.ba |accessdate=5. 4. 2017}}</ref> u [[Osmansko Carstvo|OsmanskomOsmanlijskom Carstvu]] u prvoj polovini [[16. vijek]]a.
 
== Biografija ==
[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|lijevo|187x187px200px|Poslanici kralja Ferdinanda I kod Gazi Husrev-bega 1530.godine.]]
'''Gazi Husrev-beg''' je bio vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom [[Vilajet Bosna|Osmanskeosmanlijske Bosne]]. Otac mu je bio Ferhad-beg namjesnik Trakije. Husrev-begova majka bila je Sultanijasultanija [[Seldžuka]] kćerka [[sultan]]a [[Bajazid II|Bajazida II]]. Serez je bio njena rezidencija, rezidencija osmanske princeze. Time je pradjed Husrev-bega bio čuveni [[Mehmed II]]. Otac Husrev-bega, Ferhad-beg poginuo je 1486. kod Adane. Majka Seldžuka je sina odvela kod djeda, sultana Bajezida II u [[Carigrad]], gdje se Husrev-beg odgajao i školovao u carskom saraju.<ref>Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010, 11-13, 18-20.</ref>
 
Gazi Husrev-beg je ratovao protiv [[Venecija|Mlečana]], [[Mađarska|Mađara]] i ostatka [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] koje se bunilo protiv Osmanlijskog Carstva. Za manje od tri godine osvojio je [[Knin]], [[Skradin]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]]. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je odlukom carskog [[divan]]a imenovan bosanskim [[sandžak-beg]]om.
Line 34 ⟶ 35:
Rašireno je mišljenje da je Gazi Husrev-beg izgubio život u bici u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 1541. godine, odnosno da ga je ubio Crnogorac iz plemena Kuča. Naprotiv, Gazi Husrev-beg je umro u Sarajevu o čemu svjedoči bilješka u Fojničkoj hronici.<ref>{{Cite book|title=Gazi Husrev-beg|last=Zlatar|first=Behija|publisher=Orijentalni institut|year=2010|isbn=978-9958-626-13-5|location=Sarajevo|pages=61}}</ref> Sahranjen je u turbetu u [[harem]]u svoje džamije, a iznad vrata na [[Gazi Husrev-begovo turbe|turbetu]] piše: ''"Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada."''
 
== Također pogledajte ==
==Život, vojna karijera i razvoj Sarajeva==
* [[Baščaršija]]
[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|lijevo|187x187px|Poslanici kralja Ferdinanda I kod Gazi Husrev-bega 1530.godine.]]
* [[Begova džamija]]
[[Datoteka:Gazi Husrev Beg Mosque, Sarajevo 2008 NYR 01984 0090 .jpg|mini|Stari crtež Gazi Husrev-begove džamije.]]
* [[Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa]]
Rođen je u Serresu u Grčkoj, svom bošnjačkom ocu '''Ferhad-begu''', muslimanu iz Sjevernog Huma i turskoj majci '''Selčuku Hatunu''', koja je bila kći sultana [[Bajazid II|Bajazida II]], čineći Gazi Husrev-bega unuka Bajazida II. Za manje od tri godine osvajao je utvrde Knin, Skradin i Ostrovica. Postavljen je za Sandžak-bega Bosne 15. septembra 1521. godine, postajući jedan od najvjernijih ljudi Sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]]. Uskoro je uslijedila nemilosrdna kampanja osvajanja; utvrđeni gradovi Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaški grad, Livač, Kamatin, Bočac, Udbina, Vrana, Modruč i Požega pala su mu na ruke. Gazi Husrev-beg služio je za vrijeme Mohačke bitke sa Sultanom Sulejmanom I. Među mnogim građevinama koje je naredio da se u gradu napravio je vakuf u Sarajevu, koji je bio aktivan do 20. stoljeća. Gazi Husrev-beg imao je ključnu ulogu da savlada kršćansku vojsku u bitki za Mohač. Njegovih 10 000 Akıncısa (Vojnika) i njegova neregularna konjica, sastavljeni od [[Turkijski narodi|Turaka]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i krimskih [[Tatari|Tatara]], služili su kao rezervni vojnici u toj bitci. Prema osmanskoj vojnoj strategiji, Akıncısi su kružili europskim vitezovima dok je turska pješadija nakon prvog napada napravila krivotvoreno povlačenje. Imao je mnogo pobjeda protiv hrvatskih vojski tijekom otomanske ekspanzije u Evropu, služeći kao vojni zapovjednik u mnogim bitkama i ratovima zapovijedajući velikim i malim vojskama. Husrev je u to vrijeme bio jedan od najmoćnijih i dobro obučenih vojnih stratega u Osmanskom Carstvu i Evropi iz 16. stoljeća. Mnogo je puta postavljen za Sandžak-bega Bosne, izgradio je čuvenu Gazi Husrev-begovu džamiju u Sarajevu i povećao ekonomiju gradova izgradnjom tržnice i ojačao stanovništvo grada na 100.000 stanovnika, što je Sarajevo činilo najvećim gradom na Balkanu iza Istanbula tokom njegove vladavine. Bio je poznat kao drugi osnivač Sarajeva nakon Isa-bega Ishakovića zbog njegovog razvoja grada.Njegova džamija danas stoji od 50 metara visine i najveća u glavnom gradu koji se nalazi u centru Sarajeva, podigao ju je turski arhitekt Mimar Sinan. Izgradio je kanalizaciju, mostove, džamije i izgradio prvo zatvoreno tržište u historiji. Smatra se kao najveći Bošnjak nakon Osmanskog osvajanja Kraljevine Bosne 1463. godine.
* [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]
* [[Gazi Husrev-begova medresa]]
 
==Smrt==
[[File:Gazi_Husrev-begovo_turbe.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gazi_Husrev-begovo_turbe.jpg|lijevo|mini|221x221piksel|[[Turbe (mauzolej)|Turbe]] Gazi Husrev-bega u Haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.]]
[[Datoteka:Sarajevo Gazi Husrev Beg Moschee 2.JPG|mini|236x236piksel|Harem Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.]]
Snage Gazi Husrev-bega borile su se protiv Ustanaka za vlast u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] nakon smrti Osmanskog saveznika, islamiziranog crnogorskog gospodara Skender-bega Crnojevića 1528. 1541. godine, za vrijeme ustanka crnogorskog plemstva, krenuo je u zaštitu Crnojevića i lokalnog stanovništva. Nakon mnogih borbi za održavanje reda u regiji, iako konačno pobjedonosan, ubijen je dok se borio sa kršćanskim pobunjenicima u Mokru, malom selu u Drobnjacima (današnja Crna Gora). Legenda kaže da je bio ogroman čovjek, tako da njegovi vojnici nisu bili u mogućnosti da ga nose, no umjesto da to učine, razdvojili su mu crijeva i zakopali ih na malom brežuljku zvanom Hodžina glavica. Legenda kaže da je ovaj događaj Drobnjacima dao ime, iako je ime Drobnjaci zabilježeno ranije u historiji. Međutim, nejasna je njegova stvarna veza s mjestom odmora Gazi Husrev-beg. Husrev je vraćen u [[Sarajevo]], gdje ostaje u [[Turbe (mauzolej)|Turbetu]] u dvorištu njegove džamije.
 
 
 
 
== Također pogledajte ==
*[[Baščaršija]]
*[[Begova džamija]]
*[[Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa]]
*[[Gazi Husrev-begova biblioteka]]
*[[Gazi Husrev-begova medresa]]
== Literatura ==
* [[Behija Zlatar]], Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010.
* Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3