Razlika između izmjena na stranici "COBOL"

Dodano 45 bajtova ,  prije 6 mjeseci
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.4
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.4)
 
'''COBOL''' jedan je od najstarijih [[programski jezik|programsih jezika]], čiji je glavni osnivač bio [[Grace Hopper]]. [[Akronim]] imena je '''CO'''mmon '''B'''usiness-'''O'''riented '''L'''anguage, što definiše njegovu primarnu upotrebu u [[biznis]], finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.<ref>{{cite book | last = Oliveira | first = Rui | title = The Power of Cobol | publisher = BookSurge Publishing | location = City | year = 2006 | isbn = 0-620-34652-3}}</ref>
 
Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i mnoge druge moderne mogućnosti.<ref name="komitet">[http://www.cobolstandards.com/ Komitet za standarde Kobol-a] {{WaybackWebarchive|url=https://web.archive.org/web/20040331054413/http://www.cobolstandards.com/ |date=2004033105441331. 3. 2004 }} {{en}}</ref> Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com/article/2502420/data-center/brain-drain-where-cobol-systems-go-from-here.html|title=Brain drain: Where Cobol systems go from here|last=Mitchell|first=Robert L.|date=14. 3. 2012|work=Computerworld|accessdate=9. 2. 2015}}</ref> Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.
 
COBOL je dizajniran 1959. godine od strane [[CODASYL]] i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala [[Grace Hoper]].<ref>{{cite journal|last=Porter Adams|first=Vicki|date=5. 10. 1981|title=Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL|url=https://books.google.com/books?id=JT0EAAAAMBAJ&pg=RA1-PA33|journal=InfoWorld|volume=3|issue=20|pages=33|issn=0199-6649}}</ref><ref>{{cite journal|last=Betts|first=Mitch|date=6. 1. 1992|title=Grace Hopper, mother of Cobol, dies|url=https://books.google.com/books?id=J-_T3bxgvMwC&pg=PA14|journal=Computerworld|volume=26|issue=1|pages=14|issn=0010-4841}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XfPLVx6qS_cC&pg=PA52&lpg=PA52|title=Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution|publisher=[[Basic Books]]|year=2008|isbn=978-0786730766|last=Lohr|first=Steve|pages=52}}</ref> Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VCcsTPQ738oC&pg=PA100|title=The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise|publisher=[[MIT Press]]|year=2009|isbn=978-0262050937|first=Nathan L.|last=Ensmenger|lccn=2009052638|pages=100}}</ref> Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je [[ISO/IEC 1989:2014]].<ref>{{cite web|url=http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=51416|title=ISO/IEC 1989:2014|year=2014|publisher=ISO|accessdate=7. 6. 2014}}</ref>