Razlika između verzija stranice "Franklin D. Roosevelt"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 4:
| slika =FDR in 1933.jpg
| redoslijed =32. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti =[[4. mart]] [[1933]].[[12. april]] [[1945]].
| prethodnik =[[Herbert Clark Hoover]]
| nasljednik =[[Harry S. Truman]]
| redoslijed2 =44. guverner države [[New York (država)|New York]]
| vrijeme_na_vlasti2 =[[1. januar]] [[1929]].[[31. decembar]] [[1932]].
| prethodnik2 =Alfred E. Smith
| nasljednik2 =Herbert H. Lehman
Red 15:
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| datum_rođenja =[[30. januar]] [[1882]].
| mjesto_rođenja =[[Hyde Park]], New York
| datum_smrti =[[12. april]] [[1945]].
| mjesto_smrti =[[Warm Springs]], [[Georgia]]
| puno_ime =Franklin Delano Roosevelt
Red 30:
| web_stranica =
}}
'''Franklin Delano Roosevelt''' bio je američki državnik i [[političar]], a za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]-a biran je 4četiri puta uzastopno, što je jedinstven slučaj u historiji SAD-a.
 
== Život i djelo ==
Franklin Delano Roosevelt rođenRođen je [[30. januar]]ajanuara [[1882]]. godine. Politkom se počeo baviti [[1907]]. godine, a već [[1910]]-. izabran je za senatora iz savezne države [[New York]] na listi [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Predsjednik [[Thomas W.Woodrow Wilson|Wilson]] imenovao ga je [[1913]]. podsekretaromzamjenikom ministra mornarice. Na toj dužnosti ostao je ostao do [[1920]]. godine, kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako je obolio od [[paraliza|paralize]] [[1921]]., nastavio je političku djelatnost te je [[1928]]. godine izabran za [[guverner]]a savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke [[1931]]. izabran je za predsjedničkog kandidata.
 
Franklin Delano Roosevelt rođen je [[30. januar]]a [[1882]]. godine. Politkom se počeo baviti [[1907]]. godine, a već [[1910]]- izabran je za senatora savezne države [[New York]] na listi [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Predsjednik [[Thomas W. Wilson|Wilson]] imenovao ga je [[1913]]. podsekretarom mornarice. Na toj dužnosti je ostao do [[1920]]. godine kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako obolio od [[paraliza|paralize]] [[1921]]. nastavio je političku djelatnost te je [[1928]]. godine izabran za [[guverner]]a savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke [[1931]]. izabran je za predsjedničkog kandidata.
 
==New Deal==
Na izborima 1932. godine Franklin Delano Roosevelt odnosi nadmoćnu pobjedu - samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji [[1933]]. u martu obećao je [[New Deal]] (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:
 
''Dopustite da iznesem svoje čvrsto vjerovanje kakoda se trebamo bojati jedino straha samoga.''
 
[[Datoteka:Franklin Roosevelt signing declaration of war against Japan.jpg|mini|lijevo|190px|[[Drugi svjetski rat]] - Potpisivanje objave rata [[Japan]]u 1941.]]
 
S ''New Dealom'' Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su finansirani iz saveznog budžeta. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Američkih Država prema državama [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika SAD, tačnije 1933. godine, sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. treći put se kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Država, što je to dotada bilo nezabilježeno u američkoj historiji.
 
==Pokušaj državnog udara==
[[Dana 15. mart]]<nowiki/>amarta 1933. izvršenpokušan je pokušaj [[atentat]]a na Roosevelta, noali hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio je [[Anton Cermak|Cermaka]], gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]]. Dana 20. novembra 1934. pred [[AmeričkiKongres kongres|AmeričkimSjedinjenih kongresomAmeričkih Država|Kongresom]] pojavio se pojavio [[general|general-major]] [[Smedley Darlington Butler|Smedley D. Butler]], koji je upozorio da postoji [[zavjera]] protiv Roosevelta. Butler je pod zakletvom izjavio da su osobe iz finansijskog sektora planirale, po uzoru na [[Vajmarska republika|Vajmarsku republiku]] i tadašnju [[Italija|Italiju]] , uvesti [[fašizam|fašistički]] režim u SAD-u. Naveo je imućne porodice'' DuPont, Morgan, Raskob i Murphy ''koje su neredima i [[demonstracija]]ma htjele svrgnuti Roosevelta. Nije moglo biti utvrđeno je li stvarno postojala zavjera i da li pokušaj atentata ima veze s tim.<ref>[https://www.bueso.de/node/4818 Franklin D. Roosevelt i uspjeh njegovog programa protiv Velike depresije] ''bueso.de'', objavljeno 24. 3.2003; pristupljeno: 7. 8.2014 {{de simbol}}</ref>
 
[[15. mart]]<nowiki/>a 1933 izvršen je pokušaj [[atentat]]a na Roosevelta, no hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio je [[Anton Cermak|Cermaka]] gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]]. 20. novembra 1934 pred [[Američki kongres|Američkim kongresom]] pojavio se [[general|general-major]] [[Smedley Darlington Butler|Smedley D. Butler]] koji je upozorio da postoji [[zavjera]] protiv Roosevelta. Butler je pod zakletvom izjavio da su osobe iz finansijskog sektora planirale, po uzoru na [[Vajmarska republika|Vajmarsku republiku]] i tadašnju [[Italija|Italiju]] , uvesti [[fašizam|fašistički]] režim u SAD-u. Naveo je imućne porodice'' DuPont, Morgan, Raskob i Murphy ''koje su neredima i [[demonstracija]]ma htjele svrgnuti Roosevelta. Nije moglo biti utvrđeno je li stvarno postojala zavjera i da li pokušaj atentata ima veze s tim.<ref>[https://www.bueso.de/node/4818 Franklin D. Roosevelt i uspjeh njegovog programa protiv Velike depresije] ''bueso.de'', objavljeno 24. 3.2003; pristupljeno: 7. 8.2014 {{de simbol}}</ref>
 
==Drugi svjetski rat==
[[Dana 14. august]]aaugusta [[1941]]. Roosevelt i [[Winston Churchill|Churchill]] sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu ([[Kanada]]) i sastavili [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]], koja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja značila je začetak [[UjedinjeniUjedinjene narodinacije|Ujedinjenih narodanacija]]. SSa [[Winston Churchill|Churchillom]] je potpisao i [[Zakon o zajmu i najmu]], kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv [[Sile Osovine|Silasila Osovine]].
 
U novembru [[1944]]. godine po četvrti put pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Već prilikom susreta na [[Jalta|Jalti]] (u februaru [[1945]]. godine) ssa [[Winston Churchill|Churchillom]] i [[Staljin]]om vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov liječnikljekar i dao mu manje od šest mjeseci života. Preminuo je [[12. april]]aaprila [[1945]]. od izljeva krvi u mozak u Warm Springsu u saveznoj državi [[Georgija|Georgiji]]. Pokopan je u [[Washington]]u. Posthumno po njemu je nazvan jedan nosač aviona američke mornarice. Također, posthumno, [[1948]]., godine u [[London]]uotkriven mu je otkriven spomenik na jednom od londonskih[[london]]skih trgova., Spomenika to je naučinila svečanom otvaranju otkrila Rooseveltovanjegova supruga [[Eleanor Roosevelt|Eleanor]].
 
== Reference ==
{{reference}}
 
{{DEFAULTSORT:Roosevelt, Franklin Delano}}
{{Commonscat}}
 
Line 63 ⟶ 61:
{{Osobe Hladnog rata}}
 
{{DEFAULTSORT:Roosevelt, Franklin Delano}}
[[Kategorija:Rođeni 1882.]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Holandije]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Holandije]]