Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zagreb"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
oznaka: vraćeno
Red 1:
{{geokutijaGeokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** gornjiGornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|vrsta = gradGrad
<!-- *** imeIme **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** slikaSlika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = KolažZagreb, kolaž
|dimenzija_slike =
<!-- *** simboliSimboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** državeDržave, regije i.t.d. *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
Line 26 ⟶ 27:
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** položajPoložaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** površinaPovršina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 641.00
<!-- *** stanovništvoStanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
Line 42 ⟶ 43:
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** historijaHistorija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Milan Bandić
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** kodKod *** -->
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** kartaKarta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** webWeb stranice *** -->
| web stranice = [httpshttp://www.zagreb.hr/ www.zagreb.hrGrad Zagreb]
<!-- *** bilješkaBilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|banaBana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je po broju stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].<ref>{{cite, web|url=http://www.zagreb.hr/|title=Grada Zagrebistovremeno službenei stranice|accessdate=20jedan Juneod 2017}}</ref>najstarijih evropskih gradova. Godine [[1994,.]] Zagreb je proslavio 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa svojimnjegovim imenom. Procijenjeni broj stanovnika u 2018. iznosio je 820.678<ref>https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/statistika/ZGubrojkama.pdf</ref> stanovnika u gradu i 1.086.528<ref>{{cite web|url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/gu%20za%20strategijsko%20planiranje/SRUAZ%202020%20_layout_ENG_digital.pdf|title=Zagreb Urban Agglomeration Development Strategy for the period up to 2020|date=April 2018|website=www.zagreb.hr|access-date=28 December 2019}}</ref> na širem području grada što čini oko jednu četvrtinu ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već [[1094]]. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na [[Kaptol]]uKaptolu. Za Zagreb je naročito važna i [[1242]]. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20 June 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara [[1877]]. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]];, tu je i starostara gornjogradskogornjogradska jezgrojezgra s Crkvomcrkvom [[Sveti Marko|Svsv. Marka]] i najljepša zagrebačka [[barok]]nabarokna Crkvacrkva [[Sveta Katarina|Svsv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočili su kočile jači razvoj Zagreba u političkipolitičko i privredniprivredno centarsredište. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine [[1850]]. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu, [[jezuitiJezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju, ([[1607)]], i prvu štampariju, ([[1664)]], a grad dobija i univerzitet, ([[1669)]]. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] –- Zagreb –- [[Sisak]]) uspostavljena je [[1862. godine;]], nakon godinu dana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija [[1881]].
 
Krajem [[19. vijeka,vijek]]a Zagreb se širi i razvija: uveden jestiže prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču, i [[uspinjača]], te svečano je otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od [[1921]]. do [[1931]]. godine, broj stanovnika povećan je povećan za 70% – što je najveći demografski rastporast u historiji Zagreba. [[1926]]. godine u gradu jepočinje počela da radiraditi prva radio-stanica nau ovom dijelu [[BalkanEvropa|Evrope]]u;, [[1947]]. je održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]];, a krajem 1950-ih[[1950te|1950ih]] održanodržava jese i prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. Godine [[1961,]]. otvorenotvara jese zagrebački aerodrom u naselju Pleso. [[Pleso1975]]; 1975. otvoren je hotel 'Intercontinental';, [[1987]]. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
 
Značenje Zagreba značajnoznatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, uzte [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] (Pleso) najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
 
Sve doDo teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, nalazio se u sastavu užeg područja Gradagrada Zagreba.
 
== Geografija ==
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijeke [[Sava|Save]]. ČineZagreb gase Gornjisastoji gradiz Gornjeg grada (historijskihistorijskog centarsredišta grada), DonjiDonjeg gradgrada (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište [[vinogradHrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]]ima, hrvatskog Predsjednika i [[dvoracVlada Hrvatske|dvorcimahrvatske Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku industriju.
 
=== Klima ===
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30 July 2007|url-status=dead|accessdate=20 June 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2 December 2015}}</ref>
 
== Privreda Stanovništvo==
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar, industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
== Stanovništvo ==
=== Popis 2011 ===▼
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|Popisupopisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011]]. godine]], Gradgrad Zagreb je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
 
==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====▼
 
▲==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr<!- -potreban jeRepublika preciznijiHrvatska izvor--> Državni zavod za statistiku]: (RepublikaNaselja Hrvatska)i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
Line 96 ⟶ 94:
|}
 
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====▼
 
▲==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
Line 106 ⟶ 107:
|-
|}
<!--
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->▼
 
▲<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->
=== Popis 1991 ===
 
▲=== Popis 2011 [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|Popisupopisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991]]. godine]], naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkognacionalnog sastava:
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Line 121 ⟶ 122:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 706.,770
| label1 = [[Hrvati]]: 594.,323
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44.,384
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14.,218
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11.,247
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6.,299
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2.,526
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2.,332
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1.,707
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1.,033
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = Ostali:ostali 621
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| label27 = Neopredijeljeni:neopredijeljeni 14.,498
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| label28 = Regionregion. opr.: 1.,297
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| label29 = Nepoznato:nepoznato 8.,094
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
Line 213 ⟶ 214:
|}
 
=== Popis [[1910 ]].===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="2" | Zagreb
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
! Jezik !! Religija
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 109.,029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88.,595
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5.,469
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4.,512
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4.,104
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4.,024
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1.,234
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| label11 = Ostali:ostali 551
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
Line 259 ⟶ 261:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption= Ukupnoukupno: 109.,029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|KatoliciRimokatolici]]: 98.,998
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4.,275
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4.,201
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| label7 = Ostali:ostali 75
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
Line 296 ⟶ 298:
|}
 
=== ObrazovanjeUniverzitet ===
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}▼
Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi, je najstarijidrugi univerzitetnajstariji u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; (1396);, i među najstarijim jenajstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je ovdjena ''Sveučilištu u Zagrebu'' diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.▼
 
Na UniverzitetuSveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri3 umjetničke akademije, 'stručnoj - Učiteljskoj akademiji' i 'sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.▼
 
=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].▼
 
▲U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[HrvatskaHAZU akademija- nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
==== Univerzitet ====
▲{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
▲Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi je najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; 1396); među najstarijim je u Evropi Do danas je ovdje diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
 
==== Srednje škole i gimnazije ====▼
▲Na Univerzitetu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, 'Učiteljskoj akademiji' i 'Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.
 
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.▼
▲==== Srednje škole i gimnazije ====
▲U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
 
== Galerija ==
 
<gallery mode="packed" heights="120px">
 
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|Kamenita vrata
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kulakula "Lotrščak"
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
Datoteka:Banski dvori.jpg|Banski dvori
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulazulaz nau groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgradazgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnostiJAZU]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akademijaakedemija znanosti i umjetnosti|HAZU]])
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgradazgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačkapješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|Zgrada "Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgradazgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgradazgrada Hrvatskog državnog arhiva
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboderneboder "Zagrepčanka"
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada Hrvatske narodne banke
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgradazgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]-a
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgradazgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|Crkvarimokatolička crkva "Sv. MarkaMarko" - Markova crkva▼
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|Zagrebačka džamija
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Crkvasrpska Preobraženjepravoslavna Gospodnje;crkva pripada"Preobraženje SPC-uGospodnje"▼
▲Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|Crkva Sv. Marka
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|evangelistička crkva
▲Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Crkva Preobraženje Gospodnje; pripada SPC-u
Datoteka:EvangelickaZagrebačka crkva u Zagrebudžamija.jpg|Evangelističkazagrebačka crkvadžamija
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgradazgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:MuzejHrvatska Mimaragospodarska komora.jpg|Muzejzgrada Hrvatske gospodarske Mimarakomore
Datoteka:ZagrebMuzej Concert HallMimara.jpg|Koncertna dvorana/sala [[Vatroslavmuzej Lisinski]]"Mimara"
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgradazgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću
Datoteka:Zagreb,Ban KingJelacic TomislavDenkmal Zagreb.JPGjpg|Spomenikspomenik kraljuBanu TomislavuJelačiću
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|spomenik kralju Tomislavu
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:ZrinjevacA.j1G. Matos (Zagreb).jpg|Parkspomenik [[ZrinjevacAntun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Botanical Garden ZagrebZrinjevac.j1.jpg|Botaničkipark vrt/bašta[[Zrinjevac]]
Datoteka:CablecarBotanical andGarden tower of Lotrscak, Datoteka:Zagreb, Croatia.jpg|Uspinjača i kulabotanički Lotrščakvrt
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|uspinjača i kula "Lotrščak"
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnicatržnica "Dolac"
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street Datoteka:1.JPG|Pješačkapješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Domdom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Parkpark [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|Dom sportova
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|Arenazagrebačka Zagreb"Arena"
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradskagradska saobraćajnasaobraćjna petlja Držićeva–SlavonskaDržićeva-Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Zagrebačkizagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom "Franjo Tuđman"Zagreb|zagrebački (tadaaerodrom]] "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
 
{{širokaŠiroka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb, panorama}}
 
== Također pogledajte ==
* [[Cibonin toranj]]▼
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
▲* [[Cibonin toranj]]
 
== Literatura ==▼
 
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981,. i 1991). godine.▼
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};▼
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
▲== Literatura ==
▲* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991)
▲* Knjiga: Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [httpshttp://www.zagreb.hr Službene stranice Gradagrada Zagreba]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba]
 
{{stub-grad-Hrvatska}}▼
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{glavniGlavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{županijeŽupanije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
 
[[Kategorija:Zagreb| ]]▼
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
▲[[Kategorija:Zagreb| ]]
 
 
▲{{stub-grad-Hrvatska}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagreb"