Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 5:
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
{{Infokutija vjerski objekt
| ime =
| slika =
| veličina_slike = 250px
| alt_slike =
Red 15:
| opis_karte = Položaj Karađoz-begove džamije u Bosni i Hercegovini
| lokacija = {{ZD|BIH}} [[Mostar]]
| geografska_širina =
| geografska_dužina =
| religijska_pripadnost = [[Islam]]
| država = [[Bosna i Hercegovina]]
Red 37:
| arhitektonski_tip = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|Klasični osmanlijski]]
| osnivač =
| osnovano_od_strane =
| glavni_ugovarač =
Red 45:
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina =
| širina =
| širina_srednje_lađe_crkve =
| visina_maks =
| broj_kupola = 1
| vanjska_visina_kupole =
| unutrašnja_visina_kupole =
| vanjski_prečnik_kupole =
| unutrašnji_prečnik_kupole =
| broj_munara =
| visina_munare =
| broj_tornjeva =
| visina_tornja =
Red 69:
| uklonjeno1_datum =
}}
''' Vučijakovića džamija ''' ili Nasuh-age Vučijakovića džamija je smještena na lijevoj obali Neretve, na uglu Glavne i Sahat-kule ulice i poznata je i pod imenom «Džamija pod lipom», po jednoj velikoj staroj lipi koja je pred njom davno posađena. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2427 |title=Vučijakovića džamija u Mostaru |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 4. 5. 2017}}</ref> Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj
== Historija ==
O porijeklu utemeljitelja ove džamije ne zna se ništa pouzdano. Prema narodnom predanju on je rodom iz Ljubuškog gdje je na gradu sagradio džamiju i mekteb. Godine 1559. bio je dizdar Ljubuške tvrđave. Pored džamija u Mostaru i Ljubuškom, ovaj vakif sagradio je i po jedan mekteb u oba grada i odredio da se iz sredstava njegovog vakufa opravljaju mostovi na Radobolji i Trebižatu.
Ovaj natpis je međutim problematičan jer s obzirom na njegovu formu i stil pisanja ne može potjecati iz prve polovine 16-og stoljeća. Ovu tvrdnju potkrijepljuje i činjenica što se između podataka u natpisu i onog u zakladnici, u čiju točnost ne možemo sumnjati, pojavljuje razlika od punih 36 godina. Sve ovo govori da je ona sagrađena prije 1564. godine kada je napisana i pred sudom legalizirana njena vakufnama.
Džamija je zatvorena 1941. godine. Tokom druge polovine XX vijeka džamia je služila kao gradski depo da bi 80-ih godina bila potpuno napuštena. Na ovoj džamiji je, u toku rata 1992.-1995. godine, srušena munara do šerefeta, uništen olovni limeni pokrov, a u unutrašnjosti je uništen portal mimbera kao i oštećenje nastalo na vanjskom trijemu sa zapadne strane.
Tokom 1996. godine sredstvima iz [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] džamija je osposobljena za klanjanje. Polovinom 1996. godine izvršen je veći obim radova na džamiji. Džamija je sanirana i restaurirana 1997./1998. godine, sredstvima Hašemitske kraljevine Jordan. Džamijski harem je u ratu ponovno otvoren, proširen i pretvoren u šehidsko groblje. Rekonstruiran je i vanjski trijem na kamenim stupovima, pokriven kamenom pločom na drvenoj konstrukciji. U džamijskom haremu je montirano i Mehmed-age Krehe turbe
== Literatura ==
* Alija Bejtić, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-53., Veselin Masleša,
|