Razlika između verzija stranice "Zagreb"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Poništena izmjena 3216711 korisnika/-ce Rethymno (razgovor)
oznaka: poništenje
No edit summary
Red 1:
{{problemi|
{{nedostaju izvori}}
<!--{{proširiti}}-->
}}
{{geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** gornji dio *** -->
Line 62 ⟶ 58:
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|bana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je po broju stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]],.<ref>{{cite aweb|url=http://www.zagreb.hr/|title=Grad istovremenoZagreb islužbene jedanstranice|accessdate=20 odJune najstarijih evropskih gradova.2017}}</ref> Godine 1994, Zagreb je proslavio 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa svojim imenom. Procijenjeni broj stanovnika u 2018. iznosio je 820.678<ref>https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/statistika/ZGubrojkama.pdf</ref> stanovnika u gradu i 1.086.528<ref>{{cite web|url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/gu%20za%20strategijsko%20planiranje/SRUAZ%202020%20_layout_ENG_digital.pdf|title=Zagreb Urban Agglomeration Development Strategy for the period up to 2020|date=April 2018|website=www.zagreb.hr|access-date=28 December 2019}}</ref> na širem području grada što čini oko jednu četvrtinu ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje 1094. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na [[Kaptol]]u. Za Zagreb je važna i 1242. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20 June 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]]; tu je i staro gornjogradsko jezgro s Crkvom [[Sveti Marko|Sv. Marka]] i zagrebačka [[barok]]na Crkva [[Sveta Katarina|Sv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočili su jači razvoj Zagreba u politički i privredni centar. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu, [[jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet (1669). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva željeznička linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862. godine; nakon godinu dana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija.
Line 76 ⟶ 72:
 
== Geografija ==
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijeke [[Sava|Save]]. Čine ga Gornji grad (historijski centar grada), Donji grad (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, [[vinograd]]ima i [[dvorac|dvorcima]]. U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
=== Klima ===
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30 July 2007|url-status=dead|accessdate=20 June 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2 December 2015}}</ref>
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.
 
== Privreda ==
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
== Stanovništvo ==