Razlika između verzija stranice "Srpska narodna čitaonica u Baru"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Promijenjen nivo zaštite za "Srpska narodna čitaonica u Baru": Iznošene vlastitih i nerelevantnih teorija ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21:06, 9 august 2020 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21:06, 9 august 2020 (UTC)))
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Spomenik knjazu Nikoli u Starom Baru koji je podigla Srpska narodna čitaonica.JPG|mini|desno|Spomenik knjazu [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikoli]] u Starom Baru koji je podigla Srpska narodna čitaonica. Na spomeniku piše: ''Bar, Svom viteškom osloboditelju knjazu Nikoli. Ja izgledam kao kakva stjena, vjekovima kišom izjedana. Al ne žali Gospodaru slavni, tek mi danas sjaju sretni dani. Srpska narodna čitaonica, 25. marta 1881'']]
 
'''Srpska narodna čitaonica u Baru''' <ref>{{Cite book|last=|first=  |authorlink= |coauthors= |title= Глас црногорца, Дописи - Бар, 31. маја, број 22.|year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1495&skrd=1|publisher=|pages=3|location=Цетиње|id=}}</ref> je osnovana 22. marta 1881. godine,<ref>{{Cite book|last=Стругар|first=Небојша  |authorlink= |coauthors=  |title= Српска листа – изјава|year=2007|url= https://www.mail-archive.com/sim@antic.org/msg34561.html |publisher=  |location= |id=}}</ref> nakon osvajanja [[Stari Bar|Starog Bara]] (Knjaževina Crna Gora) i protjerivanja turske vlasti 1878. godine. Cilj osnivanja čitaonice je bio širenje prosvjete i srpske nacionalne misli među katolicima i muslimanima, u sklopu državne politike knjaževine Crne Gore u tome gradu, nakon dužeg perioda stagnacije na polju kulture, u vrijeme turske okupacije. U to vrijeme to je bila jedina kulturna institucija u gradu. Neki od osnivača bili su generalni [[Vikar|vikar]] [[Josip Kolović]] (koji je održao zdravicu o slozi i poklonio nekoliko knjiga),<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван  |authorlink= |coauthors=  |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228|location= |id=}}</ref> <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Глас црногорца, Јавна благодарност, број 18.|year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1491&skrd=1|publisher=|pages=|location=Цетиње|id=}}</ref> pjesnik [[Milo Jovović (pjesnik)|Milo Jovović]]<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван  |authorlink= |coauthors=  |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=237|location= |id=}}</ref> i [[Vasilj Zagarčanin]]. Prvi predsjednik je bio [[Tomo Oraovac]], a potpredsjednik [[imam]] Šabić. Pored

[[Glas pravoslavnihCrnogorca]] Srbaje zapisao redovne1881. članovegodine: čitaonice''Koliko su primaniBarani skloni napretku, ovijem su zasvjedočili i katolicidokazali s kakvom gotovošću i muslimanipožrtvovanjem potpomažu da se prosvjeta širi; tu sam vodjeo mnogo ljudi koji ne znaju ni svoga imena zapisati, i dolazili su s molbom, da se prime njihove pomoći. Većinu sam slušao, kako između Srba pravoslavnih, tako i izemđu Srba katolika i Muhamedanaca, đe govore: za ovakve svrhe nemojte nams braćo nigda požaliti. S čega budi im vječna slava i divan spomen među potomstvo!'' <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Глас црногорца, Бар, број 13.|year=1881|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1486&skrd=1|publisher=|pages=3|location=Цетиње|id=}}</ref> 17. decembra 1891, na vanrednoj skupštini čitaonice, izglasan je Ustav Srpske narodne čitaonice u Baru. Imao je 39 članova. Čitaonica je s manjim prekidima radila do 1916. a potom, tokom kraćeg perioda, i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Obnovljena je sredinom marta 1953. pod novim imenom, Gradska biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković". 4. juna 2017. godine, Srpska narodna čitaonica - Bar ponovo je obnovljena pod svojim izvornim imenom. Ona danas, pored ostaloga uređuje i [[Barski portal]].<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Na jučerašnji dan 1891. izglasan Ustav Srpske narodne čitaonice - Bar|year=|url=http://www.barskiportal.com/lat/kultura/na-ju%C4%8Dera%C5%A1nji-dan-1881-izglasan-ustav-srpske-narodne-%C4%8Ditaonice-bar.php|publisher=|pages=|location=|id=}}</ref>
 
[[Radiotelevizija Crne Gore]] u TV kalendaru navodi Narodnu čitaonicu,<ref>{{Cite book|last=|first=  |authorlink= |coauthors=  |title=Календар 22. март, РТЦГ |year=|url= http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/6347/22-mart.html |publisher=  |location=  |id=}}</ref> a predsjednik [[Matica crnogorska|Matice crnogorske]] (ogranak za Bar), [[Ivan Jovović]] piše o Barskoj narodnoj čitaonici.<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван  |authorlink= |coauthors=  |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228, 237 |location= |id=}}</ref> Državna politika knjaževine i kraljevine Crne Gore je nacionalno bila srpska, pa su svi, osim manjeg broja Albanaca, smatrani Srbima, bez razlike vjere.<ref>{{Cite book|last=Андријашевић| first = Живко|authorlink = | title = Српство у Црној Гори, поглавље: Државна идеологија је истицала да су Црногорци "задужили Српство"|year=| url = http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/srpstvo_u_cg.htm  | publisher = |location=  |id=}}</ref><ref>{{Cite book|last=Banac|first=Ivo|authorlink= |title=Protiv straha|year=1992|url=|publisher=Slon|pages=14.|location=Zagreb|id= }}</ref>