Razlika između verzija stranice "Ploča velikog sudije Gradeše"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
'''Ploča velikog sudije Gradeše''' pronađena je u junu 1964. godine u selu Podbrežju oko 3 km sjeverozapadno od [[Zenica|Zenice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u arheološkom odjelu [[Muzej grada Zenice|Muzeja grada Zenice]]. Uz kamen otkopano je i nekoliko ljudskih kostiju, kamen sa žljebom i poveća ploča. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1332 Komisija za nacionalne spomenike - Ploča velikog sudije Gradeše]</ref> Ploča prikazuje ne samo organizaciju dvora i njegove uprave nego i organizaciju i stepen razvitka čitave bosanske države u tom dobu. Umjesto ''suda dobrih ljudi'' javlja se već u XII vijeku institucija ''Velikog suda'' koja je atribut već razvijene feudalne države. Ovaj nalaz je još jedno svjedočanstvo da je u Bosni Kulinovog vremena zaista postojalo crkveno graditeljstvo, i pored tvrđenja o averziji »jeretičkih« Bosanaca prema crkvama.
 
== Historija ==
Red 9:
* da je u doba velikog [[Ban Kulin|bana Kulina]], kako je intituliran na spomeniku, postojala funkcija velikog suca koju je Gradeša obavljao; to je prvi spomen Gradeše kao historijske ličnosti;
* da je Gradeša očigledno ktitor navedene porodične crkve (mauzoleja) i da je u njoj sahranjen;
* da je negdje u blizini mjesta nalaza postojala Crkva sv. Jurja (sv. Đurđa) iz tog perioda, znači, s kraja XII i početka XIII stoljeća. Poznato je da je sv. Đurđe najpopularniji svetac srednjovjekovne Bosne, pa je tim razumljivije što je i ovaj hram njemu posvećen.
 
Transkripcija natpisa glasi:
Natpis na drugoj strani zauzima prostor od 18 cm pri vrhu stupa. Na cijeloj površini ove strane poznaju se nekad napisana slova, a donji dio je naknadno preklesan. Očuvano je i djelimično čitljivo samo osam prvih redova. Slova su visoka od 10 do16 mm i plitko ugrebena oštrim predmetom. Tekst je dosta nečitljiv te je grupa autora ponudila fragmentarnu transkripciju.
:V D'NI B(A)NA VELIK(A)GO KULIN(A) BJEŠE GRA(D)JEŠA SUDI(JA) VELI U NEG(A) I S'-ZIDA (CRKVU) SVETAGO JURIJA (:) I SE LEZI U N(E)GO: I ŽENA EG(O)VA RCE (reče) POLOŽI(T)E ME U NEGO: ASE ZIDA DRAŽEO(H) MUČANIN': (TO) MU VOL'I B(OŽ)E; N(AN') (A)Z'PISH' PRO (DAN') (PO) P' (:)
Ovaj natpis i pored zajedničkih odlika sa prvim tekstom, se razlikuje u nekim detaljima u grafici i interpunkciji, pa se smatra da ga je pisala druga osoba, ali ne u velikome vremenskome razmaku. Vjerojatno se radi o prigodnome tekstu u svezi sa sahranom Gradeše i njegove žene. Dodatno se iz natpisa saznaje:
 
Natpis na drugoj strani zauzima prostor od 18 cm pri vrhu stupa. Na cijeloj površini ove strane poznaju se nekad napisana slova, a donji dio je naknadno preklesan. Očuvano je i djelimično čitljivo samo osam prvih redova. Slova su visoka od 10 do16 mm i plitko ugrebena oštrim predmetom. TekstOvaj jenatpis dostai nečitljivpored tezajedničkih odlika sa tekstom na prvoj strani, se razlikuje u nekim detaljima u grafici i interpunkciji, pa se smatra da ga je grupapisala autoradruga ponudilaosoba, fragmentarnuali transkripcijune u velikome vremenskome razmaku. Vjerojatno se radi o prigodnome tekstu u svezi sa sahranom Gradeše i njegove žene. Trankskripcija glasi:
 
:SLAVA VELI(KAGO) (GOSPO)DINA . . . B(A)-N(A) . . PISAH' U DNI GRAD (JESE?) . . I SVOGA . . SE . . . . I PO . . DOSTA ZAMO ... .(Z)ALAHU I JU DOBRI LU(DI)E I PLA(KA)HU SEI JUHO . . TADII ZITI . .
 
Dodatno se iz natpisa saznaje:
* da je Gradešina žena sahranjena pored muža.
* da je crkvu sagradio Draže Ohmučanin, jedan od prvih spomenutih srednjovjekovnih graditelja. Prezime Ohmučanin je vjerojatno postalo po kraju iz kojeg potiče. U Zenici, pored željezničke stanice, postoji lokalitet imenom Odmut ili Ohmut (ždrijebe)
* da je natpis pisao pop, čije ime počinje sa sljedeća tri slova "Pro...".<ref>[http://fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/013.pdf [[Šefik Bešlagić]] - [[Zdravko Kajmaković]] - [[Fikret Ibrahimpašić]], Ćirilski natpis iz doba Kulina bana. Naše starine X, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1965]</ref>
== Literatura ==
* [[Šefik Bešlagić]] - Zdravko Kajmaković - Fikret Ibrahimpašić, Ćirilski natpis iz doba Kulina bana. Naše starine X, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1965, 203-208.
* [[Marko Vego]], Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970.
* Marko, Vego, Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne. Naše starine XIV-XV, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1981, 39-64.