Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 4:
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''RimokatoličkoStara grobljeili Hafizadića Rabićčesma u DerventiJajcu''' jese arheološki lokalitetnalazi u općiniulici [[Livno]]Hrvoja Vukčića Hrvatinića, uz Travničku kapiju, ispod [[BosnaBosanska ikuća HercegovinaJajce|Omerbegovića kuće]]. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 74. do 118. oktobramara 2003. godine, groblje proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1846282 |title= RimokatoličkoStara grobljeili Hafizadića Rabićčesma u DerventiJajcu |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2019}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.
== Lokacija ==
Groblje se nalazi uz magistralni put [[Sarajevo]]-[[Brod]] na maloj uzvišici, na raskršću obilaznica ka Derventi. Od centra Dervente udaljeno je oko 2 km prema jugu.
== Historija ==
Česmu je sagradila hadži Šerifa Merjem hanuma, žena Seid Ahmed-bega Hafizadića, kći bosanskoga teftedara Ahmet-bega Vilića iz [[Travnik]]a, što je vidljivo iz natpisa na donjoj ploči iznad česme. Sagrađena je (1845/1846) godine. Ranije je česma stajala na drugoj strani ulice, tridesetak metara od njene današnje lokacije na koju je prenesena 1948. godine, u neizmijenjenome obliku. Nakon prenošenja, česmi je dodato novo [[beton]]sko korito.
Početkom XIX stoljeća u derventskom kraju je bilo dosta nenaseljene zemlje, a time i mogućnosti za naseljavanje novog stanovništva. Tokom 1842. godine doseljena je veća grupa katolika iz kraja oko [[Ljubuškog]], a 1850. godine iz kraja oko [[Travnik]]a. Velike naseljavanje stanovništva se dogodilo naročito poslije 1878.godine i uspostavljanja austrougarske vlasti sa prostora Monarhije.
 
== Opis ==
Česma je četverougaonog oblika sa niskim jednostrešnim krovom koji se sastoji od jedne velike pravougaone profilirane kamene ploče. Rađena je u klesanome kamenu. Na stranama česme nalaze se dva profilirana kamena polustupa sa naglašenim kamenim stopama. Stope su oslonjene na kameni postament visine oko 0,50 m. Na postament se oslanja i kamena ploča sa izrezanim šiljastim lukom u sredini i polovine lukova sa obje strane česme. Iz srednjeg luka teče voda u korito. Česma je duga i visoka 1,95 m, a široka 1,10 m. Iznad česme su dva zapisa o njenoj izgradnji.
Groblje auzima površinu od 3,92 hektara. Sa istočne strane graniči sa magistralnim putem koji ide dolinom rijeke Bosne od Sarajeva do Broda. Na njegovom sjeveroistočnom uglu je velika raskrsnica dvije obilaznice oko Dervente. Na jugoistočnoj strani je smješten vojni objekat, koji je i do danas aktivan, u kojem je 2003. godine došlo do eksplozije municije. Postojanje ovog skladišta (municije) ugrožava spomeničku cjelinu. Pored katoličkog groblja, nalazilo se jevrejsko groblje. Dijelio ih je put za selo Tetimu. Jevrejsko groblje je nastalo 1884. godine. Posljednji ukop u njega izvršen je 1941. godine. Do 70-tih godina XX stoljeća još je bilo nekoliko nadgrobnih spomenika na zapuštenom zemljištu. Po sjećanju savremenika bilo je to naljepše i najuređenije groblje u Derventi.
 
Tekst natpisa isklesan je na dvije kamene ploče. Na gornjoj, manjoj ploči, ispisan je citat iz [[Kur'an]]a. Na drugoj, donjoj ploči, veličine 32x47 cm, nalazi se natpis u pjesmi na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. Natpis isklesan i ispisan u nesh-talik pismu smješten je u šest kvadratnih polja rastavljenih linijama, a ploča je omeđena tordiranom vrpcom.
Najstariji spomenici su u obliku stele, visoke oko metar, koja je lučno završena. Ukrasi su izrađivani u plitkom reljefu. Prikaz krsta je obavezan na svakoj steli, ali u raznim varijantama kao što su latinski krst, kalvarija-golgota, više puta ponavljani krst. Na nekim krstovima su ispod vodoravnog kraka naznačeni brkovi (muška grobnica) ili dvije polulopte (ženska grobnica). Na nekim stelama je donja polovina rezervirana za natpis, koji se javlja na ovakvim stelama krajem XIX stoljeća. Natpis može biti kratak i urezan je na dnu stele, a ponekad zauzima donju polovinu spomenika. Koliko se mogla na starijim spomenicima pročitati godina sahrane, ukopavanje je počelo oko sredine XIX stoljeća.
Ovakvih spomenika ima na katoličkim grobljima u derventskom kraju, a izrađivali su ih kamenoresci iz sela Bunara, gdje se vadio meki pogodni kamen “meka graša”. Klesanje ovih stela počelo je polovinom XIX stoljeća, a izrađivani su za potrebe okolnog seoskog stanovništva još i u drugoj polovini XX stoljeća. Na Rabiću, već za austrougarske vladavine, polako nestaju. Klesani su po ugledu na nagrobne spomenike u Slavoniji.
Kontinuitet sahranjivanja u groblju u Rabiću se nastavlja i između dva svjetska rata i u vremenu iza II svjetskog rata, kada počinje uveliko podizanje mramornih grobnica i zadržalo se sve do danas, samo sa smanjenim intenzitetom jer je mnogo katoličkog življa tokom rata 1992.-1995. godine napustilo Derventu.
== Literatura ==
Ahmet* Omerhodžić[[Mehmed Mujezinović]] - DerventaIslamska i okolina, Geografsko društvoepigrafika Bosne i Hercegovine, Posebnaknjiga izdanjaII, knjigaSarajevo – VIPublishing, Sarajevo, 19811998.
== Reference ==
{{Refspisak}}
Line 23 ⟶ 19:
== Vanjski linkovi ==
 
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u DerventiJajcu]
[[Kategorija:Groblja u Bosni i Hercegovini]