Razlika između verzija stranice "Livanjsko polje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 3:
[[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|desno|Rijeka Sturba]]
[[Datoteka:Livno_Perspektiva3.jpg|mini|desno|Grad Livno]]
'''Livanjsko polje''' je [[kraško polje]] u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Obzirom da je polovina ovog polja redovno pod vodom, Livanjsko polje je ustvari kombinacija močvara izvanredne vrijednosti, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada, u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste. Njegova južna granica je urezana bogatim poljoprivrednim područjima, dok se šumoviti predjeli, tipični za umjerenu klimu, nalaze na sjevernoj strani polja.<ref name="LiB"/>
 
== Položaj ==
Prostire se između kraških planina [[Dinara|Dinare]] (najviši vrh [[Troglav]] 1913 m.n.m) i [[Kamešnica|Kamešnice]] (1849 m.n.m) na jugozapadu, krečnjačke površine sa Grabovičkom planinom (1008 m.n.m) na jugoistoku, [[Tušnica|Tušnice]] na istoku, [[Krug planina|Krug planine]] (suhovrh, 1457 m.m.m) i [[Cincar|Cincara]] na sjeveroistoku, [[Golija|Golije]] na sjeveru, te [[Šator|Šatora]] (1872m) i [[Staretina|Staretine]] (1892 m.n.m) na zapadu. Polje ima površinu od 405 km<sup>2</sup> i pretpostavlja se da je najveće kraško polje na svijetu<ref>[http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/europe/what_we_do/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/livanjsko_polje/index.cfm Livanjsko polje]</ref>, dinarski je izduženo 64 km (najduže među kraškim poljima kod nas), prosječno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad mora.
 
== Hidrografija ==
Livanjsko polje sadrži impresivnu mrežu površinskih i podzemnih tokova, uključujući rijeke, izvore, ponore i jezera. Najveće je plavno područje u Bosni i Hercegovini i jedno od najvećih u ovom dijelu svijeta. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tokom neogena bilo pod vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je [[Buško Blato]] ili [[Buško jezero]] najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu [[kontinent|kontinenta]], a valja spomenuti i [[Brežinsko jezero]] na sjeverozapadu polja. Kroz Livanjsko polje protiče i nekoliko rijeka-ponornica, koje pripadaju Jadranskom slivu rijeka. Najznačajnije su: [[Sturba]], [[Žabljak]], [[Bistrica]], [[Brina]], [[Plovuča]], [[Jaruga]], [[Ričina]], koje su bogate [[ribom]] i rakovima[[rak]]ovima, kao i mnogi ponori, odnosna [[vrelo|vrela]], omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima.
 
== Klima ==
Gradnjom akumulacije [[Buško Blato]] tokom [[1960te|1960-ih]] godina došlo je do promjene [[klima|klime]] na širem području Livna. Duge i hladne [[zima|zimske]] mjesece pune [[snijeg]]a, sa karakterističnim sjevernim vjetrom [[Bura|burom]], zamijenile su pretežito kišovite zime, sa nešto smanjenom količinom padavina, te duga, topla [[ljeto|ljeta]].
 
== Naseljena mjesta ==
Red 18:
 
== Flora i fauna ==
Livanjsko polje je proglašeno za važno stanište od međunarodnog značaja pod okriljem međunarodne [[Ramsarska konvencija|Ramsarke konvencije]].<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/081002006 Međunarodno priznanje za najveće kraško polje u BiH]</ref>, sa značajnom populacijom rijetkih ptica uključujući populacije: eje livadarke (Circus pygargus), orla kliktaša (Aqiula pomarina), crvenonoge prutke (Tringa totanus), šljuke (Gallinago gallinago) i bukavaca (Botaurus stellaris). Livanjsko polje je, također, od izuzetne međunarodne važnosti za kosca (Crex crex).
 
Livanjsko polje je proglašeno za važno stanište od međunarodnog značaja pod okriljem međunarodne [[Ramsarska konvencija|Ramsarke konvencije]].<ref>http://www.sarajevo-x.com/clanak/081002006</ref>, sa značajnom populacijom rijetkih ptica uključujući populacije: eje livadarke (Circus pygargus), orla kliktaša (Aqiula pomarina), crvenonoge prutke (Tringa totanus), šljuke (Gallinago gallinago) i bukavaca (Botaurus stellaris). Livanjsko polje je, također, od izuzetne međunarodne važnosti za kosca (Crex crex).
 
Livanjsko polje je istovremeno i tradicionalno područje za uzgoj [[krava]] i [[Ovca|ovaca]],iz čega rezultira i proizvodnja [[Mlijeko|mlijeka]], odnosno glasovitog [[Livanjski sir|livanjskog sira]]. Stanovnici polja bave se također i proizvodnjom i uzgojem tradicionalnih kontinentalnih povrtnih kultura, međ kojima se [[krompir]] i [[kupus]] ubrajaju u najpopularnije.
Line 27 ⟶ 26:
== Ekološka ugroženost ==
Prijetnje bogatstvima Livanjskog polja su neprikladno korištenje zemljišta i upravljanja vodama. Nove planirane prijetnje uključuju isušivanje plavnih područja prikupljanjem i zadržavanjem [[voda]] u [[bazen]]ima ili njihovim transferom putem umjetnih [[Kanal (građevina)|kanal]]a i [[tunel]]a, što može dovesti u opasnost tradicionalne privredne aktivnosti koje se većinom odnose na uzgoj stoke i proizvodnju [[Livansjki sir|sir]]a od čega trenutno živi oko 600 obitelji. Najpoznatiji proizvod s ovog područja, [[Livanjski sir]], je dobar razlog za zaštitu tzv. "Umjerenih travnjaka". Održavanje ovakvog tradicionalnog načina korištenja zemljišta je od velikog značaja uzevši u obzir da [[Dalmacija|dalmatinska obala]] u susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prima pitku vodu iz gornjeg [[Cetina|Cetinskog]] sliva s Livanjskim poljem kao najznačajnijim vlažnim staništem.
=== Ugalj i treset ===
Eksploatacija uglja i treseta iz otvorenih kopova, se u Livanjskom polju u ovom trenutku provode u jako maloj mjeri. Ako bi došlo do povećanja eksploatacije, iskopane jame bi se punile vodom, što bi smanjilo nivo podzemnih voda. Ukoliko bi se još voda odvodila kanalima, problem bi postao još očigledniji.
 
=== Požari ===
Požari predstavljaju veliku opasnost, jer mijenjaju sastav livadskog tla kao i vegetacije koja se na njemu nalazi. Iako su povremeni prirodni požari korisni, požari koje uzrokuje čovjek mijenjaju sastav vegetacije što dovodi do dezertifikacije u nekim dijelovima polja.
 
=== Podzemni požari ===
Još jedna srodna pojava je nasumično podzemno sagorijevanja treseta i uglja. Kada je nivo vode nizak, požari se šire ispod površine tla, te ih je skoro nemoguće ugasiti, osim u slučaju prirodnog podizanja nivoa podzemnih voda, i/ili površinskog plavljenja. U 2001. godini, nekih 4 kvadratna kilometra treseta u Ždralovcu, na sjevernom dijelu polja, izgorjelo je ispod zemlje za dva mjeseca. Štetu nije bilo moguće izračunati.<ref name="LiB">[https://wwf.panda.org/bs/slatkovodni/livanjsko_polje/ Livanjsko polje]</ref>
 
=== Smanjenje uzgoja stoke ===
Tradicionalna poljoprivreda – uzgoj goveda i ovaca i pravljenje poznatog livanjskog sira od njihovog mlijeka – oduvijek je podupiralo održivost neizmjerno vrijednih prirodnih staništa Livanjskog polja. Intenzivna ispaša je pomogla da se održe prirodni livadski eko-sistemi. Međutim, od perioda 1970-ih godina, te tokom rata iz 1990-ih, mnoge porodice koje su se bavile ovim poslovima napustile su svoja sela, i nikada se više nisu vratile. Kako je stoke sve manje, livade guta šuma. Rat u BiH je prepolovio broj grla stoke tokom relativno kratkog perioda vremena.
== Također pogledajte ==
* planina [[Velika Golija]]