Verzija na dan 15 juni 2020 u 12:45 uredi Srđan (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 72.987 edits mNo edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 4 august 2020 u 16:09 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: ~~{{Nedostaju izvori}}~~ [[Datoteka:Suica River, Suica BH.jpg\|mini\|desno\|250px\|Duvanjsko polje]] '''Duvanjsko polje''' je [[kraško polje]] u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], tipična [[visoravan]] nastala u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, i to jezerskim taloženjem (tu su nastale i velike naslage [[ugalj\|uglja]] na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja), te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m ~~nad~~nadmorske ~~razinom~~visine. ~~mora~~Vode pripadaju slivu rijeke [[Cetina\|Cetine]]. Niže je od [[Kupreško polje\|Kupreškog polja]] (1100-1200 m n/v) i [[Glamočko polje\|Glamočkog polja]] 920 m n/v, a više od [[Livanjsko polje\|Livanjskog polja]] (709-808 m n/v). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km<sup>2</sup>. Duvanjsko polje jedno je od kraških polja tzv. zone visokog krša Bosne i Hercegovine. Teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u srednjem dijelu [[Dinaridi\|Dinarida]] i zahvata oko 25% ukupnog teritorija Dinarida. Do sada je, izvršeno više regionalizacija Bosne i Hercegovine prema različitim kriterijima. Prema geotektonskom kriteriju, područje Bosne i Hercegovine može se podijeliti na tri pojasa: Vanjske Dinaride, Središnje Dinaride i Unutarnje Dinaride. Takva geotektonska podjela zasnovana je prvenstveno na geografskom položaju i razlikama u litofacijalnim i tektonskim osobinama izdvojenih zona, zatim na sličnim globalnim uslovima geološke evolucije i orogeneze, te specičnostima u njihovom geotektonskom sklopu ~~{{stub-geog}}~~ <ref>[https://www.researchgate.net/publication/318396958_Morfometrijske_znacajke_sireg_podrucja_Duvanjskog_polja_Bosna_i_Hercegovina Morfometrijske karakteristike Duvanjskog polja]</ref> Duvanjsko polje građeno je od naslaga miocenske starosti koje su uz rubne dijelove (npr. oko Kongore) ili uz riječne tokove prekrivene kvartarnim nanosima. Rubni planinski okvir je složenije građe: prevladavaju krečnjaci i [[dolomiti]] jurske i kredne starosti, s mjestimično prisutnim manjim područjima naslaga tercijarne starosti. Na polju je registrovano: 11 vrsta riba, 151 vrsta ptica, 10 vrsta vilinih konjića i 148 floralnih vrsta. Uzgaja se: krompir, žitarice, kupine, a najveći dio koristi se za ispašu stoke. Poznati kraški fenomeni: Veliki ponor kod sela Kovači, Donji Brišnik, pećina Dahna kod Omerovića, pećina “Katedrala” kod Anića, meandri rijeka Šuica i Drina.<ref>[http://kraskapolja.ptice.ba/bs/2017/05/12/duvanjsko-polje/ Duvanjsko polje]</ref> == Historija == {{Glavni\|Gradine na Duvanjskom polju}} Polja u jugozapadnoj Bosni, Duvanjsko, [[Glamočko polje\|Glamočko]] i [[Livanjsko polje\|Livanjsko]] sistematski su arheološki istraživana od 1973. godne.<ref name="Govedarica">{{Cite web \|url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf \|title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI \|work= ANUBIH, Godišnjak 1982 \|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 gradina i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Duvanjskom polju. Polja su naseljavali ilirsko pleme [[Dalmati]], počevši od [[Bronzano doba\|bronzanog doba]].<ref name="Basler">{{Cite web \|url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH \|title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE \|work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat\|Duvno field}}

Razlika između verzija stranice "Duvanjsko polje"