Razlika između verzija stranice "Internet"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Poništena izmjena 3214007 korisnika Mhare (razgovor)
oznaka: poništenje
m Vraćene izmjene korisnika 5.43.102.127 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Mhare
oznaka: vraćanje
Red 1:
[[Datoteka:InternetPenetrationWorldMap.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:InternetPenetrationWorldMap.svg|mini|360x360piksel|<div style="text-align: left">'''Korisnici interneta u postocima u odnosu na stanovništvo države, 2015.'''<small><ref name="ITU-IndividualsUsingTheInternet">[http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls "Percentage of Individuals using the Internet 2000–2012"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209141641/http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls|date=9 February 2014}}, International Telecommunications Union (Geneva), June 2013, retrieved 22 June 2013</ref></small></div>]]
{{nedostaju izvori}}
'''Internet''' jest sistem međusobno povezanih [[Računarska mreža|kompjuterskihračunarskih mreža]] kojekoji pomoću [[TCP/IP|paketa internetskih protokola]] (TCP/IP) ostvaruju komunikaciju između raznih vrsta uređaja i mreža. Ta grupaskupina mreža sastoji se od privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža lokalnog do globalnog opsega, povezanih raznim vrstama elektronskih, bežičnih i optičkih tehnologija umrežavanja. Internet sadrži veliki raspon informativnih resursa i usluga, poput međusobno povezanih dokumenata [[Hipertekst|hiperteksta]] i [[ Web aplikacija|aplikacija]] "[[World Wide Web|"svjetske mreže"]]" (WWW), [[E-mail|elektronske pošte]], [[Voice over Internet Protocol|telefonije]] i [[ Dijeljenje datoteka|razmjene datoteka]].
[[Datoteka:InternetPenetrationWorldMap.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:InternetPenetrationWorldMap.svg|mini|360x360piksel|Korisnici interneta u postocima u odnosu na stanovništvo države, 2015.<ref name="ITU-IndividualsUsingTheInternet">[http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls "Percentage of Individuals using the Internet 2000–2012"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209141641/http://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/statistics/2013/Individuals_Internet_2000-2012.xls|date=9 February 2014}}, International Telecommunications Union (Geneva), June 2013, retrieved 22 June 2013</ref>]]
'''Internet''' jest sistem međusobno povezanih [[Računarska mreža|kompjuterskih mreža]] koje pomoću [[TCP/IP|paketa internetskih protokola]] (TCP/IP) ostvaruju komunikaciju između raznih vrsta uređaja i mreža. Ta grupa mreža sastoji se od privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža lokalnog do globalnog opsega, povezanih raznim vrstama elektronskih, bežičnih i optičkih tehnologija umrežavanja. Internet sadrži veliki raspon informativnih resursa i usluga, poput međusobno povezanih dokumenata [[Hipertekst|hiperteksta]] i [[Web aplikacija|aplikacija]] "[[World Wide Web|svjetske mreže]]" (WWW), [[E-mail|elektronske pošte]], [[Voice over Internet Protocol|telefonije]] i [[Dijeljenje datoteka|razmjene datoteka]].
 
Porijeklo interneta datira iz razvoja [[Tehnologija paketnog prenosa|tehnologije paketnog prijenosa]] i istraživanja koje je 1960. sprovelo [[ Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država|Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država]] kako bi se omogućilo [[dijeljenje vremena]] kompjuteraračunara na mainframe kompjuterimaračunarima.<ref>{{Cite news|last=|first=|url=https://www.washingtonpost.com/sf/business/2015/05/30/net-of-insecurity-part-1/|title=A Flaw In The Design|date=May 30, 2015|work=The Washington Post|access-date=|quote=The Internet was born of a big idea: Messages could be chopped into chunks, sent through a network in a series of transmissions, then reassembled by destination computers quickly and efficiently. Historians credit seminal insights to Welsh scientist Donald W. Davies and American engineer Paul Baran. ... The most important institutional force ... was the Pentagon’s Advanced Research Projects Agency (ARPA) ... as ARPA began work on a groundbreaking computer network, the agency recruited scientists affiliated with the nation’s top universities.}}</ref>
 
== Historija ==
 
Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put se desilo [[1940]]. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa svognjegovog Model K-a iz UniverzitetaDarthmouth Darthmouthuniverziteta u [[Novi Hampshire|Novom Hampshireu]] na njegom "Complex Number Calculator"-u u [[New York City|New YorkuYork]]-u, te također primio rezultate istim putem. Tek [[1964]]. godine, istraživačiistraživali sa Dartmoutha izumili su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima. U osnovi, terminali su iskorištavali resurse glavnog [[računar|kompjutera]]a, te pomoću glavnog kompjuteraračunara na kojikojeg su prikopčani dobijali rezultate nazadnatrag na terminal.
 
[[1969]]. godine Univerzitet Kalifornija u [[Los Angeles]]u, SRI u [[Standford]]u, Univerzitet [[Kalifornija|Kalifornije]] u [[Santa Barbara|Santa Barbari]] te Univerzitet [[Utah]],a su bili su prikopčani na ARPANet mrežu koja je koristila 50 kbit/s mrežna kola. ARPANet je ustvari preteča današnjeg interneta iInterneta, iako je bila puno ograničenija nego globalna mreža – Internet, ipak je bila prva mreža takve vrste. Kasnije će se tehnologija sve više razvijati te prerasti u današnju mrežu kakvu poznajemo. Internet je globalno dostupna mreža koju čini više međusobno povezanih manjih i većih mreža koje komuniciraju pomoću Internet Protokola ([[Internet protokol|IP]]), a koji su povezani bakrenim kablovima, optičkim kablovima i drugim. Prva Internet mreža je stvorena [[1. januar]]a [[1983]], što se smatra i stvaranjem Interneta kada je Američka Nacionalna Naučna Fondacija ({{en|National Science Fondation}}) (NSF) napravio univerzitetsku mrežu koja će kasnije postati NSFNet. Brz razvoj Interneta je pomogla mogućnost [[TCP/IP]]-a (Internet protokola) da radi preko već postojećih mreža i komunikacija (kao što su telefonske žice itd).
 
Prvo predstavljanje javnosti internet (tada još neglobalan) imao je doživio [[1990]]-ihtih godina. U augustu 1991.[[august]]u [[CERN1991]] CERN u [[Švicarska|Švicarskoj]] predstavio je predstavio [[web sajt]], dok je već prije tri godine [[Tim Berners-Lee]] počeo da osmišljastvaranje [[HTML|HTML]], [[HTTP]] te prve [[web stranica|web stranice]] na CERN-u u Švicarskoj. Nacionalni Centar za "Supercomputing Applications" je objavio jeMosaic [[web preglednik|web pretraživač]] Mosaic, a [[1994.]] godine povećava se povećava interes javnosti za internetInternet koji je do tadsad bio isključivo akademsko-/tehničke prirode. Internet seje sve više širiouzimao maha, tako da je 1990-ihtih integrisao većinu tadašnjih postojećih javnih [[računarske mreže|kompjuterskihračunarskih mreža]], što je ostvareno najviše zahvaljujući nedostatku mjerodavne centralne administracije a što je omogućilo nesmetan rast mreže, kao i prilično slobodnu prirodu internetaInterneta i njegovih protokola. Do [[juni|juna]] [[2008.]] oko 1,46 milijardi ljudi koristilokoristi jeInternet internetu načitavom svijetu.<ref>[http://www.internetworldstats.com/stats.htm World Internet Usage Statistics News and World Population Stats]</ref>
Internet je globalno dostupna mreža koju čini više međusobno povezanih manjih i većih mreža koje komuniciraju pomoću internet protokola ([[Internet protokol|IP]]), koji su povezani [[bakar|bakrenim]] kablovima, [[optički kabal|optičkim kablovima]] i drugime. Prva internet mreža je nastala 1. januara 1983, što se smatra i začetkom interneta, kada je Američka nacionalna naučna fondacija ({{en|National Science Fondation}}, NSF) napravila univerzitetsku mrežu koja će kasnije postati NSFNet. Brz razvoj interneta je pomogla mogućnost [[TCP/IP]]-a (jednog internet protokola) da radi preko već postojećih mreža i komunikacija (kao što su telefonske žice itd.).
 
Prvo predstavljanje javnosti internet (tada još neglobalan) imao je 1990-ih godina. U augustu 1991. [[CERN]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] predstavio je [[web sajt]], dok je već prije tri godine [[Tim Berners-Lee]] počeo da osmišlja [[HTML|HTML]], [[HTTP]] te prve [[web stranica|web stranice]] na CERN-u. Nacionalni Centar za "Supercomputing Applications" objavio je [[web preglednik|web pretraživač]] Mosaic, a 1994. godine povećava se interes javnosti za internet koji je do tad bio isključivo akademsko-tehničke prirode. Internet se sve više širio, tako da je 1990-ih integrisao većinu tadašnjih postojećih javnih [[računarske mreže|kompjuterskih mreža]], što je ostvareno najviše zahvaljujući nedostatku mjerodavne centralne administracije a što je omogućilo nesmetan rast mreže kao i prilično slobodnu prirodu interneta i njegovih protokola. Do juna 2008. oko 1,46 milijardi ljudi koristilo je internet na svijetu.<ref>[http://www.internetworldstats.com/stats.htm World Internet Usage Statistics News and World Population Stats]</ref>
 
== Pristup internetu ==
Internet kao globalna svjetska mreža nema cenzuru i nema prepreka.{{izvor}} Dostupna je na svakom djeliću planete Zemlje, naravno, uz odgovarajuću opremu. Da bi se pristupilopristupili ovoj mreži, potrebno jemoramo imati jedan od sistema za komunikaciju; tokao što su, naprimjer:
 
* analognaAnalogna telefonska linija
* [[ISDN]]
* [[ADSL]]
* kablovski internet
* bežični internet
* satelitski internet
 
=== [[Analogna telefonska linija]] ===
Ovaj sistem podrazumijeva infrastrukturu javne komutirane telefonske mreže ({{en|PTNS-Public Telephon Network System}}, PTNS), ili jednostavnije rečeno upredenu paricu do telefonske centrale kakvu imaimaju gotovo svakisvako domdomaćinstvo. Ovim sistemom se, kroz spojne vodove, vrši prenos '''analognih''' signala (prvobitno namijenjeno isključivo za govorne informacije) u vrlo uskom spektru (od 400&nbsp;Hz do 4000&nbsp;Hz), što je sasvim dovoljno za prenos govora. Ako se između računara i ovakve linije postavi uređaj koji će vršiti konverziju digitalnih u analogne signale i obrnuto ([[modem]]) moguće je ostvariti uvezivanje računara sa brzinom prenosa do 56&nbsp; kbps. (teoretskiTeoretski i64 64&nbsp;kbps).
{{Glavni|Analogna telefonska linija}}
Ovaj sistem podrazumijeva infrastrukturu javne komutirane telefonske mreže ({{en|Public Telephon Network System}}, PTNS), ili – jednostavnije rečeno – upredenu paricu do telefonske centrale kakvu ima gotovo svaki dom. Ovim sistemom se, kroz spojne vodove, vrši prenos ''analognih'' signala (prvobitno namijenjeno isključivo za govorne informacije) u vrlo uskom spektru (od 400&nbsp;Hz do 4000&nbsp;Hz), što je sasvim dovoljno za prenos govora. Ako se između računara i ovakve linije postavi uređaj koji će vršiti konverziju digitalnih u analogne signale i obrnuto ([[modem]]) moguće je ostvariti uvezivanje računara sa brzinom prenosa do 56&nbsp;kbps (teoretski i 64&nbsp;kbps).
 
=== [[ISDN]] ===
Ovaj sistem također koristi upredenu paricu kao fizički prenosnik ''digitalnih signala'', a opseg je proširen i uključuje dva analogna kanala tako da su brzine do 128&nbsp; kbps. Naziv je dobio kao skraćenica engleskog termina <nowiki>'</nowiki>''I'''ntegrated '''S'''ystem of '''D'''igitaly '''N''etwork'etwork. Prenos podataka kroz spojne vodove je digitalni.
{{Glavni|ISDN}}
Ovaj sistem također koristi upredenu paricu kao fizički prenosnik ''digitalnih signala'', a opseg je proširen i uključuje dva analogna kanala tako da su brzine do 128&nbsp;kbps. Naziv je dobio kao skraćenica engleskog termina <nowiki>'</nowiki>''I''ntegrated ''S''ystem of ''D''igitaly ''N''etwork'. Prenos podataka kroz spojne vodove je digitalni.
 
=== [[ADSL]] ===
Kao varijanta DSL-a (<nowiki>'</nowiki>''D'''igitaly '''S'''ubscriber '''L''ine';ine) ili u slobodnom prevodu: digitalna pretplatnička linija) koristi osobinu uvezivanja više tzv. "kanala" od po 64&nbsp; kbps u željenu (bolje rečeno plaćenu) širinu prenosa. Oznaka <nowiki>'</nowiki>''A''DSL'DSL znači da je protok informacja asimetričan tj. prema potrebi količina dolaznih informacija (download, preuzimanje, klkv. skidanjeDownload) sa servera prema klijentu se uvećava se na račun odlaznih (upload, otpremanjeUpload) količina [[bit]]ovabita. Komunikacija kroz spojne vodove je digitalna.
{{Glavni|ADSL}}
Kao varijanta DSL-a (<nowiki>'</nowiki>''D''igitaly ''S''ubscriber ''L''ine'; u slobodnom prevodu: digitalna pretplatnička linija) koristi osobinu uvezivanja više tzv. kanala od po 64&nbsp;kbps u željenu širinu prenosa. Oznaka <nowiki>'</nowiki>''A''DSL' znači da je protok informacja asimetričan tj. prema potrebi količina dolaznih informacija (download, preuzimanje, klkv. skidanje) sa servera prema klijentu uvećava se na račun odlaznih (upload, otpremanje) količina [[bit]]ova. Komunikacija kroz spojne vodove je digitalna.
 
=== [[Kablovski internet]] ===
U naseljenim mjestima gdje je uspostavljen sistem [[kablovskatzv. televizija|kablovske televizije]] moguće je ostvariti istim vodovima prenos podataka i konekcijukonekcija na internet. Ovaj sistem ima veoma veliku propusnu širinu podataka koja ide i do 1&nbsp; Gbps. ČestoVeoma ječesto se koristi jedini problem je što brzina prenosa direktno zavisiovisi odo brojabroju korisnika (pretplatnikapretplatnicima).
{{Glavni|Kablovski internet}}
U naseljenim mjestima gdje je uspostavljen sistem [[kablovska televizija|kablovske televizije]] moguće je ostvariti istim vodovima prenos podataka i konekciju na internet. Ovaj sistem ima veoma veliku propusnu širinu podataka koja ide i do 1&nbsp;Gbps. Često je jedini problem što brzina prenosa direktno zavisi od broja korisnika (pretplatnika).
 
=== [[Bežični internet]] ===
TerminIako jetermin možda nije najadekvatniji uspostavljen je prema originalnomoriginalnoj engleskomengleskoj terminu:verziji ''wireless'Wireless'''. Danas se koristi više različitih varijanti, a najčešće komunikacije na ultravisokimultra visokim frekvencijama od 2,4&nbsp;GHz i 5&nbsp;GHz. Zbog osobina prostiranja ove vrste talasa (pravolinijski, i ne prolaze niti se odbijaju od fizičke prepreke) ograničenja su velika: mora postojati optička vidljivost između [[antena]] pristupne stanice i korisnika, a daljina se kreće do nekoliko kilometara. Brzine koje se mogu postići na ovim frekvencijama su velike (i kreću se od 2&nbsp; Mbps do 54&nbsp; Mbps).
{{Glavni|Bežični internet}}
Termin je uspostavljen prema originalnom engleskom terminu: ''wireless''. Danas se koristi više različitih varijanti, a najčešće komunikacije na ultravisokim frekvencijama od 2,4&nbsp;GHz i 5&nbsp;GHz. Zbog osobina prostiranja ove vrste talasa (pravolinijski, ne prolaze niti se odbijaju od fizičke prepreke) ograničenja su velika: mora postojati optička vidljivost između [[antena]] pristupne stanice i korisnika, a daljina se kreće do nekoliko kilometara. Brzine koje se mogu postići na ovim frekvencijama su velike (kreću se od 2&nbsp;Mbps do 54&nbsp;Mbps).
 
=== [[Satelitski internet]] ===
Iako najskuplji i nekorišten sistem, ipak predstavlja najpouzdaniji i najbrži sistem za prenos podataka pa tako i za pristup internetu. Kao posrednik u komunikaciji koristi se geostacionarni [[satelit]] pozicioniran na visini od oko 35000&nbsp;km iznad zemlje. Pošto se kreće ugaonom brzinom identičnoj brzini rotacije Zemlje, to je njegov položaj u odnosu na određeni prostor na Zemlji uvijek isti. Prostor koji je pokriven signalom satelita naziva se 'footprint''"Footprint"'''.
{{Glavni|Satelitski internet}}
Iako najskuplji i nekorišten sistem, ipak predstavlja najpouzdaniji i najbrži sistem za prenos podataka pa tako i za pristup internetu. Kao posrednik u komunikaciji koristi geostacionarni [[satelit]] pozicioniran na visini od oko 35000&nbsp;km iznad zemlje. Pošto se kreće ugaonom brzinom identičnoj brzini rotacije Zemlje, to je njegov položaj u odnosu na određeni prostor na Zemlji uvijek isti. Prostor koji je pokriven signalom satelita naziva se 'footprint'.
 
== Također pogledajte ==
{{Div col begin|2}}
* [[Lotkin zakon]]
* [[Zipfov zakon]]
Line 58 ⟶ 49:
* [[Internet pretraživač]]
* [[Mrtav link]]
* [[W3CInternet klub]]
* [[SmartTV]] internet televizija
* [[Webometrija]]
 
{{Div col end}}
== Vanjski linkovi ==
* [httpshttp://www.w3.org/ World Wide Web Consortium] {{Simboli jezika|en|Engleski}} - vidi [[W3C]]
* [httpshttp://www.zakon.org/robert/internet/timeline/ Hobbes' Internet Timeline v7.0] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=1kJKTxCAqIE 1 internet, 3 domena, 4 države], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=fK4A5JQPo28 Nauka 50: Internet], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
* [httpshttp://www.b92.net/tehnopolis/internet.php?yyyy=2013&mm=05&nav_id=718835 "IzgubiliIzubili smo prvu veb stranicu, ili možda ne?"] (B92, članak na sajtu [[B9231.05.2013.)]] {{Simboli jezika|sr|Srpski}}
 
== Reference ==
{{reference}}
{{Wikicitat}}
 
{{Telekomunikacije}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
* [https://www.w3.org/ World Wide Web Consortium] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://www.zakon.org/robert/internet/timeline/ Hobbes' Internet Timeline v7.0] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal'' {{Simboli jezika|sr|Srpski}}:
** {{YouTube|1kJKTxCAqIE|1 Internet, 3 domena, 4 države}}
** {{YouTube|fK4A5JQPo28|Nauka 50: Internet}}
* [https://www.b92.net/tehnopolis/internet.php?yyyy=2013&mm=05&nav_id=718835 "Izgubili smo prvu veb stranicu, ili možda ne?"], članak na sajtu [[B92]] {{Simboli jezika|sr|Srpski}}
 
{{telekomunikacije}}
 
{{authority control}}
 
[[Kategorija:Internet| ]]
[[Kategorija:Računarstvo]]