Razlika između verzija stranice "Reisul-ulema"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
reisu-l-ulema > reisul-ulema Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika#Crtica
m razne ispravke
Red 7:
!
!<tr><th>Osnovano</th><td>1882.</td></tr>
<tr><th>Sjedište</th><td>[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br/>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br/>[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]] [[Sandžak]]<br/>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Dijaspora</th><td>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Europa]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]<sup> </sup></td></tr>
|-<td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.islamskazajednica.ba/ www.islamskazajednica.ba]</td>
|}
 
'''Reisul-ulema'''<ref>{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme|title=Institucija Reisu-l-uleme|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|language=bs-ba|accessdate=2020-07-10. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic|title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović|last=Čaušević|first=Armin|website=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|language=bs-ba|accessdate=2020-07-10. 7. 2020}}</ref> ([[Turski jezik|turski]]: '''reisül-ulema''', [[Arapski jezik|arapski]]: '''رئيس العلماء''' - starješina vjerskih učenjaka) naziv je za titulu [[Veliki muftija|velikog muftije]] kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sandžak]]u, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori, gdje su muslimani organizirani kroz [[Mešihat|mešihatemešihat]]e. Sjedište reisu-l-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]].
 
Trenutni reisul-ulema je [[Husein_KavazovićHusein Kavazović|Husein ef. Kavazović]].
 
== Povijest ==
Red 24:
Alternativa službi reisu-l-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru je bilo predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu sa velikim/glavnim muftijama.
 
Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sistem vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.<ref name="hamdacamo.wordpress.com">{{cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/|title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema|publisher=hamdacamo.wordpress.com|date=5. August8. 2017 |accessdate=7. 5. 2016-05-07}}</ref>
 
== Legitimitet ==
Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici su bili [[muftija|muftije]] koji su u osmanskoj hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejhu-l-islam|šejhu-l-islama]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhu-l-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisul-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula.
 
Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reisu-l-uleme. Autonomni štatut 1909. godine je donio rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisu-l-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejh-ul-islama. Prema Štatutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reisu-l-uleme od kojih je austro­ugarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija se obraćala molbom šejhu-l-islamu da imenovanom reisu-l-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova.
Red 33:
Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. godine. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisu-l-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. srpnja 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme "sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[hilafet]]". Hilafet do danas nije ponovno uspostavljen.
 
Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.<ref>{{cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/|title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema|publishername="hamdacamo.wordpress.com|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}<"/ref>
 
== Izbor ==
Kada je u pitanju izbor reisu-l-ulemu, izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasovanjem, a nakon izbora reisu-l-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisu-l-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reisul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reisu-l-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reisu-l-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.<ref>{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|accessdate=7. 5. 2016-05-07}}</ref>
 
== Spisak reisul-ulema ==
Red 79:
| 13. ||[[Datoteka:Husein Kavazović.jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] || 2012. || ''Trenutačno'' ||
|-
|}
 
== Reference ==