Razlika između verzija stranice "Hamidija džamija"

'''Hamidija džamija u Mrkonjić Gradu''' (Džamija u Rijeci, Riječka džamija, Rička džamija) nalazi se u mahali Rijeka (Rika) u centralnom dijelu grada. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1323 |title=Hamidija džamija u Mrkonjić Gradu |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 4. 5. 2017}}</ref> Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 4. do 8. marta 2003. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.

Današnje naselje Mrkonjić Grad nastao je na mjestu sela Gornja Kloka krajem XVI vijeka, kao kasaba Novo Jajce (Yaytse Yenice). Kasnije će se, sve do 1925. god. nazivati Varcar Vakuf, kada dobija naziv Mrkonjić Grad. Tokom vremena nastali su dijelovi grada: mahala Imamovac (po prvom vakufskom imamu), Mečet (po maloj drvenoj džamiji-mesdžidu), Kolobara (staro trgovište), Zavakuf (dio grada iza vakufa), Rijeka (Rika), Zborišće (mjesto za zborove), Uspolje (put prema Trijebovu preko vrela Suljinovac) i mnogi drugi nazivi dijelova grada

Registriranje vakufname Kizlaraginog vakufa izvršeno je od 11.do 20.februara 1595. godine u [[Istanbul]]u. Na hadisu, hronogramu iznad ulaznih vrata džamije, na [[Turski jezik|turskom jeziku]], [[Neshineshi pismo|neshi pismom]]m, uklesani su natpisi u stihovima i godina obnove 1908. Obnovitelj džamije je banjalučanin Hamid-aga Husedžinović, po kojem je i nazvana Hamidija. Stanovništvo ovoga kraja, ovu džamiju naziva i sljedećim imenima: Riječka džamija, Džamija u Rijeci, Rička džamija.

Vanjske dimenzije su 10,60 x 16,70 m, sa dva pojasa prozorskih otvora. Izgrađena je od pune cigle, a zidovi su debljine od oko 55-60 55–60&nbsp;cm. Vanjska fasada džamije je malterisana. Džamija je pokrivena četverovodnim krovom, sa izvedenom klasičnom drvenom krovnom konstrukcijom tipa dvostruke vješaljke, a kao pokrov je primijenjen crijep. U tlocrtnoj dispoziciji primijenjeno je rješenje sa otvorenim vanjskim sofama i unutrašnjim jedinstvenim molitvenim prostorom sa galerijom [[mahfil]]a, dispoziciono rješenje veoma često kod jednoprostornih džamija pod četverovodnim krovom. Ulazna partija gabaritnih dimenzija 3,30 x 10,60 m imala je dvije vanjske sofe, postavljene lijevo i desno od ulaza. Tavanica i krovna konstrukcija iznad trijema su oslonjene na četiri prednja drvena stupa i dva zadnja postavljena uz sjeverozapadni zid.