Razlika između verzija stranice "Saprofitna ishrana"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: thumb|right|250px|[[Micelijska vrpca od spleta hifa ključna je za proces saprotrofne ishrane, a koristi se za unos organske materije ćelijski membranu... |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Hyphae.JPG|thumb|right|250px|[[Micelij]]ska vrpca od spleta [[hifa]] ključna je za proces saprotrofne ishrane, a koristi se za unos organske materije ćelijski membranu.<br> Mreža hifa naziva se [[micelij]], što je temeljno za ishranu gljiva.]]
'''Saprotrofna ishrana''' ili '''lizotrofna ishrana''' je proces [[Hemotrof|hemoheterotrofnog]] [[vanćelijsko varenje|vanćeliskog varenja]] uključenog u obradu propadajućeg (mrtvoe ili otpadne) [[organska materija|organske materije]]. Javlja se kod '''saprotrofita''', a najčešće je povezan sa [[gljiva|gljivicama]] (naprimjer roda ''[[Mucor]]'') i [[bakterija]]ma tla. Saprotrofne mikroskopske gljive ponekad se nazivaju '''saprobi'''; saprotrofne biljke ili [[mikrobiom|
Razni korijeni riječi koje se odnose na propadajuću materiju (''detritus'', ''sapro–''), hranu i ishranu (''–vori'', ''–fagi'') i biljni ili životni oblici (''–fite'', ''–obi'') omogućuju izvođenje raznih termina, kao što su [[detritivori]], detritofagi, saprotrofi, saprofiti, saprophagi i saprobi. Mjihova značenja se preklapaju, iako tehničke razlike (zasnovane na fiziološkim mehanizmima) sužavaju njihov smisao. Naprimjer, razlikuje se [[upotreba]] na osnovu makroskopskog gutanja detritusa (kao što to čini [[kišna glista]]) nasuprot mikroskopskom [[liza|liziranju]] detritusa (kao što to čini [[gljiva]]).
Red 8:
== Proces ==
Kako se materija raspada u mediju u kojem živi saprotrof, on razgrađuje takvu materiju i ugrađuje u svoje strukture..
* [[Proteini]] se raščlanjuju na njihove [[aminokiseline]], raskidanjem peptidnih veza, djelovanjem enzima [[proteaza]],<ref name="advanced_biology_fig14.16">{{harvtxt|Clegg|Mackean|2006|p=296}}, fig 14.16—Diagram detailing the re-absorption of substrates within the hypha.</ref> koji detaljno opisuje ponovnu apsorpciju supstrata unutar hife.
* [[Lipidi]] se raščlanjuju u [[masne kiseline]] i [[glicerol]], enzimima [[lipaza]]ma.<ref name="advanced_biology_fig14.16" />
* [[Skrob]] se raščlanjuje na ekvence jednostavnih disaharida pomoću [[amilaza]]. .<ref name="advanced_biology_fig14.16" />
* [[Celuloza]], glavni deo biljnih ćelija, i samim tim glavni sastojak raspadajuće materije razgrađuje se na [[glukoza|glukozu]] djelovanjem [[celulaza]].
Red 20:
# '''Kisik''': Vrlo malo saprotrofnih organizama može podnijeti anaerobne uvjete što je dokazano njihovim rastom iznad medija kao što su voda ili tlo.<ref name="advanced_biology_fig14.17" />
# '''Neutralno-kiseli pH''': Obavezno je održavanje neutralnih ili blago kiselih uslova pod [[pH]] 7.<ref name="advanced_biology_fig14.17" />
# '''Niska srednja temperatura''': Većina saprotrofnih organizama zahtijeva temperaturu između 1
Većina hranjivih sastojaka koje takvi organizmi uzimaju mora sadržavati [[ugljik]], [[protein]]e, [[vitamin]]e i u nekim slučajevima, [[ion]]e. Zbog ugljičnog sastava većine organizama, mrtve i organske materije pružaju bogate izvore [[disaharid]]a i [[polisaharid]]a kao što su [[maltoza]] i [[skrob]], te monosaharid [[glukoza]].<ref name = "advanced_biology_principles_1"/>
Što se tiče izvora bogatih [[dušik]]pm, saprotrofi zahtijevaju kombinirani protein za stvaranje sopstvenih proteina, što je olakšano apsorpcijom aminokiselina, a obično ih uzimaju iz bogatog tla. Iako su i ioni i vitamini rijetki, [[tiamin]] ili ioni poput [[kalij]]a, [[fosfor]]a i [[magnezij]]a pomažu rastu micelija<ref name="advanced_biology_principles_1" />
|