Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zlatno doba islama"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
Red 90:
=== Algebra ===
 
Perzijski matematičar [[Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi]] dao je značajan doprinos u razvoju [[Algebra|algebre]], [[Aritmetika|aritmetike]] i [[Arapski brojevi|arapskih brojeva]]. Smatra se kao ''otacocem''<ref>Boyer, Carl B., 1985. ''A History of Mathematics'', p.&nbsp;252. Princeton University Press.</ref><ref>S Gandz, The sources of al-Khwarizmi's algebra, Osiris, i (1936), 263–277</ref> ili ''osnivačosnivačem''<ref>https://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/MATH104/20010-11/HistoryOfAlgebra.pdf, {{dead link|date=February 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "The first true algebra text which is still extant is the work on al-jabr and al-muqabala by Mohammad ibn Musa al-Khwarizmi, written in Baghdad around 825"</ref><ref>{{Cite book|title=The Oxford History of Islam|last=Esposito|first=John L.|date=2000-04-06|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-988041-6|language=en|page=188}}</ref> algebre.
 
Njegova knjiga ''Algebra'' (Hisab al-jabr w’al-muqabala) uvela je u upotrebu ovaj termin, mada se veliki dio knjige bavi računanjem. On predstavlja opći metod (koje se naziva al-Khwarizmijevo rješenje) za računanje dva korijena kvadratne jednačine koje se i danas koristi u matematici. Naime, pokazao je da jednačina u obliku:
 
<math>ax^2 + bx + c = 0</math> pod uslovom da je <math>a \neq 0</math> ima sljedeće korijene:
 
<math>x_1 = \frac {-b + \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}</math>
 
<math>x_2 = \frac {-b - \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}</math>
 
Naziv '''[[algoritam]]''' potiče od njegovog imena prilagođenom [[latinski jezik|latinskom jeziku]], ''algoritmi''.<ref>al-Daffa 1978</ref>.
 
Za identifikaciju osnova algebarske geometrije, zaslužan je još jedan perzijski matematičar, [[Omar Hajjam]]. Omar Hajjam je pronašao općenito geometrijsko rješenje [[Kubna jednačina|kubne jednačine]]. Njegovo djelo ''Traktat o demonstracijama problema algebre'' (1070) u kojoj su utvrđena načela algebre dio je iz oblasti perzijske matematike koje je na kraju prenijeto u Evropu.
Line 106 ⟶ 116:
:<math> \frac{\sin A}{a} \,=\, \frac{\sin B}{b} \,=\, \frac{\sin C}{c}. </math>
 
gdje su {{math|''a'', ''b''}} i {{math|''c''}} dužine stranica trougla a {{math|''A'', ''B''}} i {{math|''C''}} uglovi nasuprot ovih stranica.
 
== Prirodne nauke ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zlatno_doba_islama"