Razlika između verzija stranice "Ibrahim Maglajlić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 21:
}}
 
'''[[Hafiz|Hfz.]] Ibrahim ef. Maglajlić''' ([[Banja Luka]], [[25. april|25. aprila]] [[1861.|1861]] – [[Sarajevo]], [[16. septembar|16. septembra]] [[1936.|1936]]), peti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Jugoslavije]] i prvi predsjednik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] (JMO).
 
== Biografija ==
Hfz. Ibrahim ef. Maglajilić je rođen 1861. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku [[medresa|medresu]] pred uglednim muderisom Smail ef. Skopljakom. Prilikom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc, u današnjoj [[Češka Republika|Češkoj]]. Po povratku iz zatočeništva odlazi u [[Istanbul]] na studije, a u Bosnu i Hercegovinu se vraća 1887. godine, kada biva postavljen za upravitelja ''Fevzije medrese'' u Banjoj Luci, a 1898. i za upravitelja ruždije. Na tom mjestu ostaje do 1914. godine, kada je postavljen za muftiju tuzlanskog. U Tuzli je dočekao kraj rata i formiranje [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Sa poznatijim [[Bošnjaci|Bošnjacima]] tog vremena osnovao je 1919. političku stranku, [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavensku muslimansku organizaciju]], i bio njen prvi predsjednik. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, on osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine 1925. premješten je za muftiju banjalučkog, a [[1929]]. je otišao u penziju.<ref>{{cite web|title=Ibrahim ef. Maglajlić – prvi predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije|url=https://akos.ba/ibrahim-ef-maglajlic-prvi-predsjednik-jugoslovenske-muslimanske-organizacije/|website=akos.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref>
 
Za [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije]] postavljen je 12. juna 1930. godine. Kako je [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] u [[Turska|Turskoj]] ukinuo [[hilafet]] i ured [[Šejhu-l-islam|šejhu-l-islama]] Mešihat, više nije postojala institucija koja bi reis-ul-ulemi dodijelila menšuru, pa je osnovano posebno tijelo (Savjet za menšuru) sastavljeno od članova oba Ulema medžlisa ([[Sarajevo|sarajevski]] i [[Skoplje|skopski]]), delegata Vakufsko-mearifskih vijeća i članova Vrhovnih šerijatskih sudova. Svečano ustoličenje obavljeno je u [[Bajrakli džamija|Bajrakli džamiji]] u [[Beograd]]u 31. oktobra 1930. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Penzionisan je 14. marta 1936. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, 16. septembra 1936. godine.<ref>{{cite web|title=Ibrahim ef. Maglajlić – prvi predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije|url=https://akos.ba/ibrahim-ef-maglajlic-prvi-predsjednik-jugoslovenske-muslimanske-organizacije/|website=akos.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Menšure dosadašnjih reisu-l-ulema|url=https://www.islamskazajednica.ba/mensura/mensura-prethodnih-reisu-l-ulema|website=islamskazajednica.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref>
 
== Povezani članci ==