Razlika između verzija stranice "Bosanska Posavina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 93.137.251.139 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Semso98 oznaka: vraćanje |
|||
Red 17:
Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seobi katolika na područje Posavine.
== Demografija ==
[[Datoteka:Samostan i crkva Tolisa 03.JPG|mini|Samostan i crkva [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]]]]{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba1=[[Srbi]]|float=right|cifra_stuba4=2.18|boja_stuba1=red|cifra_stuba3=23.54|cifra_stuba2=28.31|cifra_stuba1=45.95|boja_stuba4=black|boja_stuba3=green|boja_stuba2=blue|naslov=Etničke grupe u BP 2013.}}[[Datoteka:Posavina_gradacac.jpg|mini|234x234px|desno|Pogled na Posavinu iz Gradačca.]][[Datoteka:Sava_samac.jpg|mini|243x243px|desno|Rijeka Sava u Bos. Šamcu.]]
Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz [[1991]]. godine, je sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, [[Hrvati|Hrvata]] je bilo 131.542 ili 51 posto, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 32.796 ili 12 posto, [[Srbi|Srba]] 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto.U tabeli je prikazan entnički satav Posavine iz [[Derventa|Dervente]],[[Brod (općina)|Broda]],[[Modriča|Modriče]],[[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]],[[Vukosavlje|Vukoslavlja]][[Brčko|,Brčkog]],[[Domaljevac-Šamac|Domaljevca-Šamca]],[[Orašje|Orašja]],[[Odžak|Odžaka]],[[Pelagićevo|Pelagićeva]],[[Donji Žabar|Donjeg Žabara]] bez [[Gradačac|Gradačca]] iz 1991 i 2013 godine.
Line 36 ⟶ 35:
| vrsta_naseljenog_mjesta = regija
}}Tijekom velikosrpske agresije prognano je preko 100.000 [[Hrvati|Hrvata]], a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjeglo je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci. Njima nisu u potpunosti osigurani osnovni uvjeti za život
[[Datoteka:Odzak7.jpg|mini|[[Odžak]]|241x241piksel]]
[[Datoteka:Modrica.jpg|mini|[[Modriča]]|242x242piksel]]
=== Nacionalni sastav stanovništva Posavine po općinama ===
Line 129 ⟶ 128:
== Klima ==
Zahvaljujući geografskom položaju (izmedu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa [[juli]] ima temperaturu od 20° do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u [[januar]]u dostiže tek -2° C. Srednja godišnja temperatura je 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše su najčešće u [[maj]]u i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.
[[Datoteka:Brčko-panorama.jpg|mini|[[Brčko]]|249x249piksel]][[Datoteka:Rafinerija nafte Bosanski Brod po danu.jpg|mini|272x272px|[[Rafinerija nafte Brod]]]]
== Ekonomija ==
U prijeratnom periodu, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je [[poljoprivreda|poljoprivredno]] (Bosanska Posavina je najveća žitnica [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]), [[ekonomija|ekonomski]] (rafinerija nafte u [[Brod (općina)|Brodu]] i [[Modriča|Modriči]], tvornice namještaja, [[tekstil]]a, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu.
Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u [[Evropa|evropske]] civilizacijske, ekonomske i [[kultura|kulturne]] tokove.
== Povezanost ==
[[Datoteka:Katolicka crkva Derventa 02.jpg|mini|187x187piksel|Katolička crkva u Derventi]]▼
Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatskom]] i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: [[Bosanski Šamac]] - Modriča - [[Doboj]] - [[Sarajevo]] - [[Mostar]] - [[Ploče]]; [[Orašje]] - [[Tuzla]] - [[Sarajevo]] - [[Mostar]] - [[Ploče]], odnosno [[Brod (općina)|Brod]] - [[Derventa]] - [[Doboj]] - [[Zenica]] - [[Sarajevo]] - [[Mostar]] - [[Ploče]]. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica je magistralna pruga [[Bosanski Šamac]] - [[Modriča]] - [[Zenica]] - [[Sarajevo]] - [[Mostar]] - [[Ploče]].
Rijeka [[Sava]] je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]], koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].
[[Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|mini|285x285piksel|Grb Posavskog kantona]]
== B. Posavina po entitetima ==
Dio Bosanske Posavine se nalazi u entitetu [[Republika Srpska]] ([[Derventa]],[[Modriča]],[[Bosanski Šamac|B. Šamac]],[[Brod (općina)|B. Brod]],[[Pelagićevo]],[[Donji Žabar|Donji Žabar,]][[Vukosavlje|Vukoslavlje]],sjeverni dio [[Doboj|Doboja]])
== Simboli i obilježja ==
Line 156 ⟶ 154:
Datoteka:Coat of arms of Gradačac.svg|Grb Gradačca
Datoteka:Vukosavlje (grb).svg|Grb Vukoslavlja
</gallery>
== Poznate ličnosti ==
▲[[Datoteka:Katolicka crkva Derventa 02.jpg|mini|
{{div col||20em}}
*[[Mladen Petrić]], nogometaš i reprezentativac Hrvatske
| |||