Razlika između verzija stranice "Aminokiselina"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
mNo edit summary oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) |
||
Red 1:
[[Datoteka:Lysine fisher structure and 3d ball.svg|
[[Datoteka:D+L-Alanine.gif|
[[Datoteka:AminoAcidball.svg|
'''Aminokiseline''' su [[biologija|biološki]] važna organska jedinjenja koja sadrže amino (-NH<sub>2</sub>) i karboksilne kiseline (-COOH) funkcionalne grupe, zajedno sa zamjenskim lancima koji su specifični za svaku od njih. Ključni elementi aminokiselina su [[ugljik]], [[vodik]], [[kisik]] i [[dušik]], iako se ostali elementi nađu na bočnim pozicijama pojedinih aminokiselina. Poznato je oko 500 aminokiselina<ref>{{cite journal |title= New Naturally Occurring Amino Acids |first1= Ingrid |last1= Wagner |first2= Hans |last2= Musso |doi= 10.1002/anie.198308161 |journal= Angew. Chem. Int. Ed. Engl. |volume= 22 |issue= 22 |pages= 816–828 |date=novembar 1983 }}</ref>, a mogu se svrstati na mnogo načina. Svrstavaju se prema ključnoj funkcionalnoj grupi, kao alfa (α-), beta (β-), gamma- (γ-) ili delta (δ-) ugljične aminokiseline. Druge kategorije se odnose na [[hemija|hemijsku]] polarizaciju, [[pH]] vrijednost i tip grupa bočnih lanaca (alifatski, aciklični, aromatski, sadrže hidroksilne ili [[sumpor]], itd). U strukturi [[protein]]a, po količini, aminokiseline čine drugu komponentu (voda je najveća) ljudskih [[mišić]]a, [[ćelije (biologija)|ćelija]] i [[tkivo|tkiva]].
<ref>[http://www.fao.org/docrep/W0073E/w0073e04.htm#P1625_217364 Human nutrition in the developing world] – United Nations [[Food and Agriculture Organization]], ch.8</ref> Izvan proteina, aminokiselina obavljaju ključne uloge u procesima kao što su [[neurotransmiter]]ski transport i [[biosinteza]].
|