Razlika između verzija stranice "Mezozoik"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse |
m Bot: ispravka interpunkcije na kraju rečenice |
||
Red 1:
Era '''mezozoika''' je jedna od tri [[geologija|geološke ere]] fanerozojskog eona. Podjela vremena na ere je počela sa [[Giovanni Arduino|Giovannijem Arduinom]] u [[18. vijek]]u, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana tercijar).
Mezozoik je bio vrijeme [[tektonske ploče|tektonske]], [[klima]]tske i [[evolucija|evolucijske]] aktivnosti.
== Geološki periodi ==
Nakon [[paleozoik]]a, mezozoik je trajao otprilike 180 miliona godina: od oko prije 251 miliona godina do početka [[kenozoik]]a prije 65 miliona godina. Ovaj vremenski okvir je podijeljen u tri geološka perioda.
* [[Trijas]] (248.2 miliona godina do 205.7 miliona godina)
* [[Jura (period)|Jura]] (205.7 miliona godina do 144.2 miliona godina)
* [[Kreda (period)|kreda]] (144.2 miliona godina do 65.5 miliona godina)
Donja (trijaska) međa je određena [[Permijsko-trijasko masovno izumiranje|permijsko-trijaskim izumiranjem]], tokom koga je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kičmenjaka [[izumiranje|izumrlo]].
== Tektonika ==
Općenito govoreći, mezozojska era je obilježena povećanom tektonskom aktivnošću. Počela je kada su sva svjetska kopnena masa bila spojena u [[superkontinent]] zvan [[Pangea]]. Pangea se postepeno razdvajala na sjeverni kontinent - [[Laurazija|Lauraziju]] - i južni kontinent - [[Gondwana|Gondwanu]].
== Mezozojska klima ==
Red 20:
Trijas je uglavnom bio suh, što je trend koji je bio počeo u kasnom [[karbonifer|karbonu]], te sa jasnim godišnjim dobima, pogotovo u unutrašnjosti Pangee. Nizak nivo mora je također pogodovao ekstremnim temperaturama. [[Voda]] djeluje kao stabilizator temperature zbog svoje visoke [[specifična toplota|specifične toplote]], i kopno u blizini velikih vodenih masa, pogotovo [[okean]]skih, ima manje temperaturnih varijacija. S obzirom da je većina kopna koje je sačinjavalo Pangeau bilo udaljeno od okeana, temperature su se često drastično mijenjale, te se unutrašnjost Pangeae vjerojatno sastojala od velikih [[pustinja]]. Dokazi u obliku crvenih naslaga i evaporita poput [[sol]]i podržavaju takav zaključak.
Nivo mora je počeo rasti tokom jure, vjerojatno zbog širenja okeanskog dna. Stvaranje nove kore ispod površine je izbacilo okeansku vodu na 200 m iznad današnjeg nivoa, što je poplavilo obalna područja.
Klima u doba krede je manje poznata, te je izvor kontroverzi. Djelomično zahvaljujući većoj količini karbon dioksida u [[atmosfera|atmosferi]], [[temperaturni gradijent|svjetski temperaturni gradijent]] od sjevera do juga postao je gotovo ravan: temperature su bile slične na cijeloj planeti. Prosječne temperature su također bile znatno više nego danas, oko 10°[[Celzij|C]]. U stvari, u srednjoj kredi su okeanske vode na ekvatoru imale temperaturu od 20°C u dubokom oceanu, što ih je možda učinilo nepogodnim za život, a kopno blizu ekvatora je moglo biti pustinja bez obzira na blizinu vode. Cirkulacija [[kisik]]a u dubokom okeanu je također možda bila poremećena. Zbog toga su se velike količine organske tvari akumulirale jer se nisu bile u stanju raspadanja te su se s vremenom nataložile kao "[[Naftni sloj|crni sloj]]".
Svi podaci, međutim, ne podržavaju gore navedene hipoteze.
== Mezozojski život ==
Red 30:
Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[permij]]skog perioda je stvorilo uslove za razvijanje mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih [[dinokefal]]nih [[biljožder|biljoždera]] i [[mesožder|mesoždera]] koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša|ekološke niše]]. Neke od njih su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su poslednji kasnije izumrli. [[Životinje|životinjski]]m svijetom tokom mezozoika su, međutim, dominirali krupni [[arhosaur]]ski [[reptili]] koji su se pojavili nekoliko miliona godina nakon permijskog izumiranja: dinosauri, pterosauri, te morski reptili kao ihthiosauri, pleziosauri i mozasauri.
Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi su donijele nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptice]] i [[Eutheria|placentalni sisari]].
Neki tvrde da su se [[insekti]] diversificirali s pojavom angiospermi jer je [[anatomija]] insekata, posebno dijelovi [[usta]], pogodna za cvjetnjače. Međutim svi dijelovi insekata su bili prethodili angiospermama, a diversifikacija se s dolaskom cvjetnjača usporila, pa se da zaključiti da je njihova anatomija služila nekoj drugoj svrsi.
Kako su temperature u morima rasle, tako su velike životinje ranog mezozoika počele nestajati dok su manje životinje svih vrsta, uključujući [[gušteri|guštere]], [[zmije]], a možda čak i pretke [[primati|primata]] među [[sisari]]ma evoluirale.
== Literatura ==
|