Od 536. Švicarska je uz prekide bila u sastavu Franačkoga[[Franačka Kraljevstvadržava|Franačke države]], a potom i Carstva. Nakon njegova raspada 843. dio Švicarske, istočno od rijeke [[Aare]], došao je pod vlast Ludviga[[ I.Ludovik (II)Njemački|Ludovika Njemačkog]], a zapadni su krajevi ušli u kraljevstvo [[ Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotara I.]], pa oko 900. u Kraljevstvo Burgundiju. Jedinstvo područja uspostavljeno je ponovno u XI11. stvijeku., kada je zapadni dio Švicarske bio priključen Svetomu[[Sveto RimskomuRimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]] Njemačkenjemačke Narodnostinarodnosti, u imečije kojegaime su upravljali protektori (vogti). U planinsko-šumskim krajevima održali su se tijekomtokom srednjegSrednjeg vijeka slobodni seljaci organizirani u samoupravnim zajednicama, a u nizinskim područjima između Alpa i [[Jura (planine)|Jure]] nastali su veliki [[Feudalizam|feudalni]] posjedi. U XI–XIIIperiodu od 11. st- 13. vijeka gotovo su cijelimcijelom teritorijemteritorijom sjeverno od Ženevskoga[[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] vladali su grofovi (poslije vojvode) od Zähringena. U drugoj polovicipolovini XIII13. st. dominirali suvijeka u jugozapadnom dijelu zemlje dominirali su grofovi Savojski, koji su podvrgnuli svojoj vlasti područja Valaisa i Vauda, a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. Velike posjede imali su i samostani St. Gallen, Muri, Fraumünster i dr. Kao gospodarskoprivredna središta razvili su se u to doba razvili su se [[Ženeva]], [[Zürich]], [[Bern]], [[Basel]], [[Schaffhausen]] i dr., dobivši povlastice i sloboštineslobode carskih gradova. Habsburgovci su u XIII13. st.vijeku nastojali svojoj vlasti podvrgnuti kantone [[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz (kanton)|Schwyz]] i [[Unterwalden (kanton)|Unterwalden]], koji su ne samo razdvajali njihove posjede već su i gospodarili planinskim prijevojima. Godine 1291. Uri, Schwyz i Unterwalden sklopili su savez za obranuodbranu od zajedničkogazajedničkog neprijatelja;, a taj je savez je bio temelj Švicarske Konfederacijekonfederacije.
