Razlika između verzija stranice "Gradiška"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 55:
}}
[[Datoteka:BOSANSKA GRADIŠKA.gif|mini|260px|Naseljena mjesta općine Gradiška, popis 1991.]]
'''Gradiška''' (prije '''Bosanska Gradiška''') je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i općina na sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u regiji [[Bosanska krajina]]). Zahvata [[Lijevče polje]] i [[Potkozarje]], s površinom od 761,74
== Historija ==
Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba.
''Gradiskia'', ''Gradisthue'','' Gradiscia'' su nazivi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] koji potiču iz [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Nakon osnivanja [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] (Noe Gradisca) [[1784]]. godine, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali [[sava|Save]], dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz [[17. vijek]]a Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da ''Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad''. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška [[1882]]. godine.
Red 86:
== Geografija ==
[[Datoteka:Gradiska2.jpg|desno|mini|Gradiška]]
Na području općine živi oko 62.000 stanovnika, a u samom gradu 18.000. Općina ima 69 sela, organizovanih u 53 [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Najveća seoska naselja su [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]], [[Gornji Podgradci]], [[Orahova]] i [[Turjak]]. Cijelo područje općine je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem općine autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Subotica|Subotici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banja Luke 50
U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni [[saobraćaj]].
Pored rijeke [[Sava|Save]], koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće [[Vrbaška]], [[Jablanica (rijeka)|Jablanica]], [[Jurkovica]] i [[Lubina]].
Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m.
Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine [[Kozara|Kozare]] i Prosare, plodno Lijevče polje i dijelovi Posavine, pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke [[Sava|Save]] i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana
Red 163:
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" />
| g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991."
| g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981."
| g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971."
| g2013_ukupno = 14368
| g2013_bosnjaci = 2408
Red 213:
== Privreda ==
Zahvaljujući [[prirodni resursi|prirodnim resursima]] u proteklim decenijama ostvaren je uspješan privredni rast i razvoj. [[Ekonomija|Ekonomska]] osnova je stalno jačana izgradnjom novih privrednih i infrastrukturnih objekata, povećanjem proizvodnje i izvoza na strana [[tržište|tržišta]].
Male [[zanat]]ske [[radionica|radionice]], prerastale su u savremene [[fabrika|fabrike]], a na resursima velikog šumskog bogatstva [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], te plodnih oraničnih površina Lijevče polja i Potkozarja, izgrađeni su prerađivački kapaciteti u [[industrija|industriji]] namještaja, drvnoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Uporedo su razvijana i preduzeća u ostalim privrednim granama, a posebno u metalnoj i tekstilnoj industriji, mašinogradnji, građevinarstvu, trgovini te proizvodnji elektro-materijala i plastike.
| |||