Razlika između verzija stranice "Jegulja"

'''Jegulja''' (lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[jeguljke|jeguljki]] (lat. ''Anguillidae''). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje obalu Jadranskog mora. Može živjeti jako dugo, do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] dužine i više od 6,5 [[kg]] težine. Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduženo tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem sluzi koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]]ma, a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju. Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima i [[insekti]]ma. Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ukoliko se on približi njenom skloništu. Jegulje koje žive u [[Evropa|Evropi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevanje se dešava u dobi 6-30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produžuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 -do 2500 m. Larve putuju natrag prema Evropi koristeći [[Golfska struja|Golfsku struju]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.

Nedavna istraživanja DNK strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja Evrope, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.