Razlika između verzija stranice "Srbi u Bosni i Hercegovini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
neke osnovne prepravke, brisanje nereferenciranih tvrdnji, vjerovatno ima još za poradit....
Red 21:
 
== Historija ==
Doseljavanje Slavena na područje današnje Bosne i Hercegovine počelo je u 6. vijeku. Franački historičar s kraja 8. i početka 9. vijeka [[Einhard]] u djelu [[Annales regni Francorum]], u Damaciji, koja je tada obuhvaćala veći dio današnje Bosne i Hercegovine, za 822. godinu, tu spominje Srbe, ''za koji se narod veli, da posjeduje veliki dio Dalmacije'' (''Sorabos, quae natio magnam Dalmatiae partem optinere dicitur''). <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=ANNALES REGNI FRANCORUM [822] DCCCXXII.|year= |url=http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html?fbclid=IwAR2Qx_K10Ta3XU6JpwgITBvsZDjP-svO61mp4QycM798X0R38O89D8aMTbg|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> Razvitkom bosanske države u 11. vijeku veći dio stanovništva postaju pristalice autohtone [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Širenjem bosanske države na područje [[Zahumlje|Zahumlja]] i gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] pod bosansku vlast dolazi i jedan dio pravoslavnog slavenskog stanovništva.{{izvor}}
 
Padom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] 1463. dolazi do velikih vjerskih promjena unutar Bosne. Pripadnici Crkve bosanske masovno prihvataju islam. Jedan dio katoličkog stanovništva odseljava na područja pod kršćanskom (ugarskom) kontrolom, dok ostatak katoličkog stanovništva biva izložen pritiscima osmanlijskih vlasti, koji su bili posljedica nesklonosti osmanlijskih vlasti da se glavni vjerski vođa njihovih podanika nalazi van [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].{{Izvor}}
 
Uz dolazak islama najveća vjerska promjena bila je uvođenje pravoslavlja i na ostatak bivšeg Bosanskog kraljevstva. Predosmanlijski dokumenti ne spominju pravoslavno stanovništvo van Zahumlja, dok dokumenti pisani poslije 1480. sadrže informacije o pravoslavnim vjernicima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Mitropolit (pravoslavni biskup) dobija sjedište u Sarajevu 1532,<ref name=Džaja> Džaja; Konfessionalität und Nationalität </ref><ref name=Skarić> Skarić; Sarajevo i njegova okolina </ref>{{Bolji izvor}} dok se prve pravoslavne crkve u Vrhbosni spominju 1616. <ref name=Skarić1616> Skarić; 1616, Srpski pravoslavci u Sarajevu </ref>{{Bolji izvor}}
 
Uprkos brojnim prelascima stanovništva s katoličanstva na pravoslavlje,<ref name=Mandić> Mandić,D.; Etnička historija Bosne </ref> ulazak pravoslavlja u Bosnu ne može se objasniti samo promjenom religije.<ref name=Malcom> Malcom, N.; Bosnia, A Short History </ref>{{Bolji izvor}} Rani osmanlijski dokumenti prikazuju naseljavanje pravoslavnih polunomadskih stočara, Vlaha, u ratom uništena područja istočne Hercegovine. Dokumenti iz 1470-ih i 1480-ih opisuju njihovo naseljavanje u srednjoj i sjevernoj Bosni.<ref name=Džaja_crkva> Džaja; Die Bosnische Kirche</ref>{{Bolji izvor}}
Red 37:
Osmanlijski dekreti krajem 16. vijeka ukazuju na to da većina Vlaha u sjevernoj Bosni napušta nomadski život i počinje se baviti drugim zanimanjima. Neki srpski historičari{{izvor}} predstavili su tezu da ime "Vlah" ne označava posebnu etničku grupu već jednostavno Srbe koji su živjeli nomadskim životom i bavili se stočarstvom. Moderni eksperti za Vlahe odbacili su ovu teoriju.<ref name=Malcom/>
 
[[Nacionalizam]] kao ideologija ima korijene u Vestfalskom miru iz 1648. i [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. Ova ideologija brzo se proširila na ostatak Evrope i zahvatila je [[Balkansko poluostrvo]] u početkom 19. vijeka. Nacionalizam među Južnim Slavenima manifestira se prvenstveno u dvjema teorijama: [[Ilirski pokret|Ilirskom pokretu]] u Hrvatskoj i [[Velika Srbija|velikosrpstvu]] u Srbiji.{{izvor}}
 
== Poznati bosanski Srbi ==