Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 220:
[[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk pri posjeti reorganiziranom Istanbulskom univerzitetu 1933.]]
Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.<ref name=Geof>Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.</ref> Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije "La psychologie de quelques elements des langues Turques" ("Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]") [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.<ref name=Geof/>
Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je to prezime, koje doslovno znači "otac Turaka", službeno prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala.
Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|Narodnih kuća]] i [[Narodna soba|Narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija.
== Napomene ==
| |||