Razlika između verzija stranice "Hilafet"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Broj stranica
Red 1:
[[Datoteka:Arabempire isoch.png|desno|mini|400px|Mapa širenja Halifata sa legendom (eng.)]]
'''Hilafet''' ({{jez-ar|خلافة}}) jest [[islam]]ski oblik vlasti koji predstavlja političko jedinstvo i vodstvo islamskog svijeta. Šef države ([[halifa]]) ima titulu utemeljenu na ideji nasljednika [[Muhammed]]ovog, političkog autoriteta, kojeg prema [[Sunitski islam|sunnijama]] bira narod ili njegovi predstavnici,<ref>Encyclopedia of Islam and the Muslim World, (2004) v.1, p.116-123</ref> a prema [[Šiitski islam|šitima]] to je [[imam]] kojeg bira Muhammedova porodica (nasljedna vlast). Od vremena Muhammeda, do [[1924]]. nasljedni hilafet su držali [[Emevije|emevijska]], [[Abasidi|abasidska]] i na kraju [[Osmanlije|osmanlijska]] dinastija.
 
Hilafet je jedini oblik vlasti koji ima punu podršku islamske nauke i predstavlja "centralni politički koncept sunnijskog islama konsenzusom muslimanske većine prvih generacija".<ref>John O. Voll: Professor of Islamic history at Georgetown University http://www.nationalinterest.org/Article.aspx?id=13296 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213114848/http://www.nationalinterest.org/Article.aspx?id=13296 |date=13 Februar 2008 }}</ref> Andrew Hammond kaže da su srednjovjekovni hilafeti "uživali globalnu naučnu i vojnu superiornost – od kojih sada nema nijedne".<ref>Middle East Online, (statement under heading picture)</ref>
 
== Historija ==
Red 9:
Prva četvorica halifa koji se zovu "pravedne halife" (halife rašiduni, ar. el-hulefaur-rašidun) bili su Muhammedovi [[ashabi]]: [[Ebu-Bekr]], zatim [[Omer ibn el-Hattab|Omer ibnul-Hattab]], zatim [[Osman ibn Affan]] i četvrti [[Alija ibn Ebu-Talib|Alija ibn Ebi-Talib]]. Muslimani suniti smatraju Ebu Bekra za prvog legitimnog halifu, a muslimani šiti smatraju da je Alija prvi pravi legitimni halifa, mada potvrđuju da je on prihvatio svoje prethodnike jer je prisegao Ebu-Bekru nakon kratkog vremena.
 
Nakon prve četvorice halifa pravo na hilafet su polagale dinastije Emevija, Abasida, Osmanlija i u relativno kratkim periodima druge rivalne dinastije u Španiji, Sjevernoj Africi i Egiptu. Kemal Atatürk osnovao je Republiku Tursku 29. oktobra 1923, a hilafet je ukinut početkom naredne godine, 3. marta 1924.<ref>{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=Caliph |url=https://www.britannica.com/topic/caliph |work=[[Encyclopædia Britannica]] |accessdate=24. 9. 2018 |quote=The Ottoman sultans then claimed the title and used it until it was abolished by the Turkish Republic on March 3, 1924.}}</ref> Kralj Maroka se i dalje titulira emirul-mu'mininom za Marokance, mada ne polaže pravo na hilafet.
 
== Također pogledajte ==