Razlika između verzija stranice "Halleyjeva kometa"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 18:
}}
[[File:Lspn comet halley.jpg|mini|Halleyjeva kometa 8 marta 1986]]
'''Halleyjeva kometa''', službene oznake 1P/Halley, vjerovatno je najpoznatija [[kometa]] u historiji čovječanstva. Nazvana je tako po svom otkrivaču, [[Edmond Halley|Edmondu Halleyju]]. Sama kometa spada u grupu sjajnih kometa kratkog perioda. Kreće se retrogradno vrlo izduženom stazom, pa se približava [[Sunce|Suncu]] na 0,586 [[Astronomska jedinica|astronomskih jedinica]], tj. Na udaljenosti od 35,082 AJ. Poslednji put je prošao kroz perihelion [[9. februar|9. februara]] [[1986.]] Proučavali su ga izbliza svemirskim brodovima Giotto, Sakigake, Suisei i Vega. Slika s Giotta prikazuje izduženo jezgro dimenzija 7.2 km × 7.2 km × 15.3 km. Mlazovi isparene materije (led i prašina) u obliku gejzira izbili su iz vrlo tamnog tla na sunčanoj površini jezgre. Sljedeći prolaz očekuje se [[2061.]] godine.
Prvi zapisi o njoj sežu od 240. godine p. n. e., kad su je vidjeli u [[Kina|Kini]] i optužili za smrt carice. Otada nije nijednom "posjetila" Zemlju, a da to nije negdje u svijetu zabilježeno. [[Babilon]]ci su je vidjeli 164. i 87. p. n. e. [[Antički Rim|Rimljani]] su 12. p. n. e. vjerovali da ona simbolizira smrt vojnika i državnika Marka Vipsanija Agripe. 295. godine Kinezi su shvatili da je kometa što su je vidjeli na [[istok]]u (kako se primiče [[Sunce|Suncu]]) identična onoj koju su vidjeli kasnije istog mjeseca na [[zapad]]u (kako se udaljava od Sunca). 451. njoj je pripisana rimska pobjeda nad [[Huni|hunskim]] vođom [[Atila|Atilom]], a 684. optužili su je za [[Kuga|kugu]]. Ta se kometa [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] najviše približila 837, kad joj se rep protegao preko polovine neba. 1066. u [[Engleska|Engleskoj]] se [[Normandija|normansko]] osvajanje i smrt kralja Harolda II u [[Bitka kod Hastingsa|bici kod Hastingsa]] pripisivalo njenom utjecaju.
| |||