Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 159:
[[Datoteka:Atatürk1.jpg|mini|lijevo|Atatürk u šeširu.]]
Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]]
U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova.
| |||